Hrvatski institut za povijest
EnglishHrvatski



Naslovnica
Uprava
Odjeli
Knjižnica
O nama
Djelatnici
Izdavaštvo i prodaja
Aktualnosti
Natječaji
Kontakt
Vodič kroz Institut
Korisni linkovi
dr. sc. Zoran Grijak, viši znanstveni suradnik

zoran_grijak.1jpg.jpgDr. sc. Zoran Grijak rođen je 9. travnja 1963. u Slatini, Republika Hrvatska, gdje je završio osnovno i srednje školovanje. Studij povijesti i filozofije završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 1990. godine s radom Crkvene rasprave u svjetlu povijesti IV. stoljeća. Na Institutu za suvremenu povijest (danas: Hrvatski institut za povijest) radi od 1. kolovoza 1992. godine. Magistarski rad pod naslovom Josip Stadler do ustoličenja za vrhbosanskog nadbiskupa obranio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 15. siječnja 1996. godine. Od 1996. do 2002. sudjeluje u radu na znanstvenoistraživačkom projektu Povijest političke misli i političkih stranaka u Hrvata od 18. do 20. stoljeća. Doktorski rad Politička djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera obranio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 6. srpnja 2000. godine. Od kolovoza 2002. sudjeluje u radu na redovitom znanstvenoistraživačkom projektu Političke ideologije, stranke, vjere i institucije u Hrvata u 19. i 20. stoljeću. Od početka 2007. voditelj je projekta Katolicizam, islam i pravoslavlje u identitetskim procesima u BiH.

U svojim radovima napose se bavi istraživanjem uloge Katoličke crkve u  kulturnom, društvenom i političkom životu Hrvatske i Bosne i Hercegovine od druge polovice 19. stoljeća do 1918. godine. Njegova istraživanja navedene problematike utemeljena su na historijski relevantnom uglavnom nepoznatom arhivskom gradivu koje pruža nove spoznaje o djelovanju istaknutih katoličkih velikodostojnika: nadbiskupa Josipa Stadlera, biskupa J. J. Strossmayera, biskupa Antuna Mahnića, nadbiskupa Jurja Haulika, nadbiskupa Josipa Mihalovića, Jurja Posilovića,  Antuna Bauera i drugih te ulozi Katoličke crkve u političkom životu Hrvatske i Bosne i Hercegovine od sredine 19. stoljeća do 1918. godine.

Rezultati istraživanja iznijeti u njegovim radovima nastali su na temelju arhivskog gradiva iz relevantnih domaćih i međunarodnih arhiva i knjižnica (vatikanskih, bečkih, budimpeštanskih, sarajevskih, zagrebačkih, i drugih) te pružaju sveobuhvatniji pogled na politička i međukonfesionalna događanja u Bosni i Hercegovini od sredine 19. stoljeća do 1918. godine u njihovu širem europskom kontekstu.

U svome dosadašnjem znanstvenom radu objavio je 1 knjigu (monografiju), 23 znanstvena rada u časopisima s međunarodnom recenzijom ili s njima po vrsnoći izjednačenim časopisima (14 izvornih, 1 prethodno priopćenje, 2 pregledna i 4 stručna rada) te 3 rada u ostalim časopisima i zbornicima.

Sudjelovao u radu 14 znanstvenih skupova (10 međunarodnih i 4 domaća), te Prvog (1999.) i Drugog (2004.) kongresa hrvatskih povjesničara..

Kao vanjski suradnik izradio je više članaka za Hrvatsku enciklopediju, sv. 1., sv. 2., sv. 3. Napisao je i veći članak o povijesti Bosne i Hercegovine od 1850. do 1918. godine za Sintezu hrvatske povijesti sv. 2 u izdanju Školske knjige u Zagrebu.

Recenzent je više zbornika, knjiga (monografija) i članaka, kolega iz domovine i inozemstva. Kao autor i recenzent surađuje s kolegama povjesničarima, posebice s djelatnicima Znanstveno-raziskovalnog središča Republike Slovenije u Kopru i Instituta za istoriju u Sarajevu, koji rade na srodnim projektima i temama.

Osim projekta koji vodi dr. sc. Zoran Grijak sudjeluje na projektu dr. sc. Suzane Leček Oblikovanje hrvatskog kulturnog i socijalnog identiteta 1900.-1990.

(252-0190613-2624) s temom Problem oblikovanja hrvatskog identiteta na rubnim hrvatskim područjima, fenomen dubrovačkih "Srbokatolika" (na temelju ostavštine obitelji Vojnović). Prikuplja građu vezanu uz najuže područje njegovih znanstvenih istraživanja pohranjenu u arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, Čitaonici starih i rijetkih rukopisa u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Nadbiskupijskom arhivu u Zagrebu, Znanstvenoj biblioteci u Dubrovniku i Arhivu Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Transkribirao je, pripremio za objavljivanje ili objavio korespondenciju, govore, predstavke vezane uz djelovanje istaknutih povijesnih ličnosti: biskupa J. J. Strossmayera, britanskog državnika Williama Ewarta Gladstonea, dubrovačkog biskupa J. G. Marčelića, nadbiskupa J. Stadlera, kardinala J. Mihalovića, Ive Pilara, Luje Vojnovića, R. W. Seton-Watsona, V. S. Solovjeva i drugih.

Stručni doprinos dao je i brojnim osvrtima, recenzijama i prikazima domaće i strane historiografije o političkoj i crkvenoj povijesti Hrvatske i Bosne i Hercegovine 19. i 20. stoljeća te prilozima kao suradnik Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža" u Zagrebu na projektu Hrvatske enciklopedije sv. 4.-7.

 

Elektronska pošta: Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript


Magistarski rad:

Josip Stadler do ustoličenja za vrhbosanskog nadbiskupa 1882. godine, rukopis, 239 str, 548. bilj. (Magistarski rad obranjen je na Filozofskom fakultetu 15. siječnja 1996. godine).

 

Doktorski rad:
Politička djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, rukopis, 893 str, 2554. bilj. (Disertacija je obranjena na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 6. srpnja 2000. godine).


Knjige objavljene do izbora u zvanje znanstvenog suradnika:

Politička djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, Zagreb, 2001., 791 str.
(Knjiga predstavlja u znanstveno istraživačkom smislu zaokruženu i dopunjenu disertaciju.)

 

Znanstveni radovi u međunarodnim časopisima ili u domaćim časopisima s međunarodnom recenzijom objavljeni do izbora u zvanje znanstvenog suradnika:

I. Izvorni znanstveni radovi u međunarodnim časopisima ili u domaćim časopisima s međunarodnom recenzijom objavljeni do izbora u zvanje znanstvenog suradnika:

1.“ Teologija povijesti ili klerikalizam: Odnos vjere i politike u Mihovila Pavlinovića“, Časopis za suvremenu povijest, 25 (2-3), Zagreb, 1993., 43.-65.

2. “Problem odvajanja riječke župe od Senjsko-modruške biskupije (1891.-1913.)”, 28/1996., Časopis za suvremenu povijest, br. 3, 303.-336.

3. “Shvaćanja mladoga Jurja Posilovića o kulturi i politici na temelju njegove korespondencije sa Šimunom Balenovićem 1856.-1861.”, Časopis za suvremenu povijest, 30/1998., br. 1, 51.-72.

4. “Mladost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera”, Časopis za suvremenu povijest, 31/1999., br. 1, 5.-29. 1.

5. “Odnos nadbiskupa Stadlera prema vjerskoj politici austrougarskih vlasti u Bosni i Hercegovini”, Croatica Christiana Periodica, 25/2001., br. 47, 173.-180.
6. “ Djelovanje dr. Karla Horvata u Zavodu sv. Jeronima u Rimu”, Croatica Christiana Periodica, Zagreb, XXVI./2002., br. 50, 135.-156.
 
6. “Doprinos Ljudevita Dostala razvoju hrvatsko-slovenske suradnje u Bosni i Hercegovini u austrougarskom razdoblju”, Analles, Anali za istrske in mediteranske študije, (Koper), 12/2002., br. 1, 51.-63.

7. “O sadržaju promemorije Ive Pilara caru Karlu I. (IV.) iz kolovoza 1917. godine”, Prinosi za proučavanje života i djela Ive Pilara, (sv. 2), Zagreb, 2002., 83.-103.

8. “Političke i diplomatske okolnosti pokušaja uklanjanja nadbiskupa Stadlera iz Sarajeva 1913. godine”,  Croatica Christiana Periodica, 28/2004., br. 54., 149.-189.
 
9. “Benjamin Kállay i vrhbosanski nadbiskup Josip Stadler. Problemi katolicizma u Bosni i Hercegovini”, Prilozi, Institut za istoriju u Sarajevu 2004., br. 33, 101.-135.

10. “Die politischen und diplomatischen Umstände der Versuche zur Absetzung des Erzbischofs von Vrhbosna Josip Stadler aus Sarajevo (1900-1913)”, Rewiew of Croatian History, br. 1, Zagreb, 2005., 95.-133.


II. Pregledni radovi u međunarodnim časopisima ili u domaćim časopisima s međunarodnom recenzijom objavljeni do izbora u zvanje znanstvenog suradnika:

1. “U povodu knjige P. Mojzesa Yugoslav Inferno – Etnoreligious Warfare in the Balkans”, New York, 1994., Časopis za suvremenu povijest, 29/1997., br. 3, 559.-578.

2. Zoran Grijak, Petar VRANKIĆ, „Religion und Politik in Bosnien und der Herzegowina (1878-1918)“, Paderborn-München-Wien-Zürich, 1998., Časopis za suvremenu povijest, 32/2000., br. 3, 597.-613.

3. “Velika Britanija i Habsburška Monarhija. Od sredine 19. stoljeća do 1918. godine”, Hrvatska revija, Zagreb, IV/2004., br. 4, 87.-101.


III. Stručni radovi u međunarodnim časopisima ili u domaćim časopisima s međunarodnom recenzijom:
 1. “Korespondencija Jurja Posilovića i Šimuna Balenovića 1856-1861.”, Časopis za suvremenu povijest, 30/1998., br. 1, 131.-173. II.

2. “Tri dokumenta iz siječnja 1915.; Pismo Svetozara Rittiga Ivi Pilaru; Pismo nadbiskupa Josipa Stadlera Ivi Pilaru; Apel nadbiskupa Stadlera papi Benediktu XV.”, Prinosi za proučavanje života i djela dra Ive Pilara, sv. 2., Zagreb, 2002., 83.-103. (suautor dr. Zlatko Matijević)

3. “Dva dokumenta iz godine 1917. Ivo Pilar: Promemoria über die Lösung der Südslavischen Frage; Stjepan Sarkotić, Pismo zajedničkom ministru financija Istvánu Buriánu”, Prinosi za proučavanje života i djela dra Ive Pilara, sv. 2., Zagreb, 2002., 177.-184.


Znanstveni radovi u ostalim časopisima i zbornicima:

1. “Razmatranja o bizantinizmu u djelima Mihovila Pavlinovića”, Marulić, 28/1995., br. 6, 973.-987.

2. „Nacizam u modernoj historiografiji“, Marulić, 30 (2), Zagreb, 1997., 243.-272.

 

Izlaganja na znanstvenim skupovima:

1. Odnos Hrvata prema problemu odvajanja riječke župe od Senjsko-modruške biskupije (1891.-1925.), Međunarodni znanstveni skup: Bernardin Nikola Škrivanić i njegovo vrijeme (Rijeka, 7.-9. lipnja 1996.)

2. Porijeklo, djetinjstvo i školovanje Josipa Stadlera, Međunarodni znanstveni skup:  Josip Stadler. Život i djelo (Sarajevo, 21. do 24. rujna 1998. – Zagreb, 12. studenog 1998.)

3. Odnos nadbiskupa Stadlera prema vjerskoj politici austrougarskih vlasti u Bosni i Hercegovini, Prvi kongres hrvatskih povjesničara, (Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Zagreb, 9.-11. prosinca 1999.)

4. Mostarsko-duvanjska biskupija u vrijeme biskupa fra Paškala Buconjića (1881.
1910.), Međunarodni znanstveni skupa “Duvanjski kraj kroz povijest” Tomislavgrad, 2000.

5. Utvrđivanje trajne nastanjenosti obitelji iz Dalmacije u Duvanjskom okrugu krajem 80-tih godina XIX. stoljeća, Međunarodni znanstveni skup “Duvanjski kraj kroz povijest”, Tomislavgrad, 2000.

6. Dr. Karlo Horvat kao ravnatelj Zavoda sv. Jeronima u Rimu, Znanstveni skup u povodu 80. obljetnice smrti dr. Karla Horvata (Križevci, 12. prosinca 2000.)

7. Nadbiskup Stadler i Prvi hrvatski katolički kongres, Međunarodni znanstveni skup Hrvatski katolički pokret (Zagreb – Krk, 29.-31. ožujka 2001.)

8. Doprinos Ivana Krstitelja Tkalčića istraživanju dubrovačke povijesti”, Znanstveni skup o 100. obljetnici smrti Ivana Krstitelja Tkalčića “Život i djela Ivana Krstitelja Tkalčića”, Zagreb, 24. svibnja 2005.

9. Problemi katolicizma u Bosni i Hercegovini. Benjamin Kállay i vrhbosanski nadbiskup Josip Stadler (Probleme des Katolizismus in Bosnien-Herzegovina. Benjamin Kállay und der Erzbischof von Bosnien Josip Stadler). Međunarodni znanstveni skup:  Modernizacija i zajednički život bosanskih nacija u Austro-Ugarskoj Monarhiji (Modernisierung und das Zusammenleben der bosnischen Nationen in der österreichisch-ungarischen Monarchie); (Mađarska akademija znanosti i umjetnosti, Budimpešta 26. rujna 2003.)

10. Povijesni i kulturološki aspekti predavanja dr. Ive Pilara u Austrijskom političkom društvu 12. listopada 1918. Međunarodni znanstveni skup: Analles Pilar 2004. (Zagreb, 9./10. prosinca 2004.).

11. Političke osnove zahtjeva nadbiskupa Stadlera za utemeljenjem grkokatoličke biskupije u Sarajevu, Drugi kongres hrvatskih povjesničara (Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Pula, 29. rujna – 2. listopada 2004.)

 12.  Josip Juraj Strossmayer i Josip Stadler. Međunarodni znanstveni skup: Josip Juraj Strossmayer. Povodom  obilježavanja 190. obljetnice rođenja i 100. obljetnice smrti, (Međunarodni znanstveni skup: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 19. svibnja 2005. - Đakovo, 20. svibnja 2005.)

12. Doprinos Ivana Krstitelja Tkalčića istraživanju dubrovačke povijesti, Znanstveni skup o 100. obljetnici smrti Ivana Krstitelja Tkalčića “Život i djela Ivana Krstitelja Tkalčića”, Domaći znanstveni skup: Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije, (Zagreb, 24. svibnja 2005.)

13. Josip Stadler i Požega – 150. obljetnica njegova ulaska u orfanotrofij. Znanstveni skup u prigodi 170. obljetnice utemeljenja požeškog Orfanotrofija (kasnije Konvikta) i 60. obljetnice njegova ukinuća (Požega 26. studenog 2005.)

14. Doprinos vrhbosanskog nadbiskupa dr. Josipa Stadlera djelovanju Stranke prava u Bosni i Hercegovini tijekom Prvog svjetskog rata Znanstveni skup Pravačka misao nekad i danas, U povodu 110. obljetnice smrti oca domovine dr. Ante Starčevića. (Zagreb, 27./28. travnja 2006.)

15. Nadbiskup Stadler i zagrebački Isusovci, Međunarodni znanstveni skup o 400. obljetnici dolaska Isusovaca u Zagreb, Filozofski fakultet Družbe Isusove, Zagreb, 6. studenog 2006.

16. O nekim aspektima međunacionalne i međukonfesionalne politike austrougarskih vlasti u Bosni i Hercegovini. U Sarajevu sam sudjelovao u radu Međunarodna konferencija Austrougarsko razdoblje u Bosni i Hercegovini (International Conference The Austro-Hungarian Era in Bosnia and Herzegovina), (Sarajevo, 27. i 28. travnja 2007.) Konferenciju su organizirali Bosanski institut iz Londona i Institut za istoriju iz Sarajeva.

17. “Barski nadbiskup Šimun Milinović (1886.-1910.) i svetojeronimska afera”.
 Međunarodni znanstveni skup “Hrvatsko-crnogorski dodiri: identitet povijesne i kulturne baštine Crnogorskog primorja” (Kotor, 4.-6. X. 2007.).

 

Znanstveni radovi u zbornicima znanstvenih i stručnih skupova:

I. Izvorni znanstveni radovi u zbornicima znanstvenih i stručnih skupova objavljeni do izbora u zvanje znanstvenog suradnika:

1. Odnos Hrvata prema problemu odvajanja riječke župe od Senjsko-modruške biskupije (1891.-1925.), u: Bernardin Škrivanić i njegovo vrijeme. Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenoga skupa o Bernardinu Škrivaniću (Rijeka, 7.-9. lipnja 1996.), (Uredio Darko Deković), Rijeka, 1997., 61.-93.
 
2. Porijeklo, djetinjstvo i školovanje Josipa Stadlera, u: Josip Stadler. Život i djelo. Zbornik radova međunarodnih znanstvenih skupova o dr. Josipu Stadleru, održanih od 21. do 24. rujna 1998. u Sarajevu i 12. studenog 1998. u Zagrebu prigodom 80. obljetnice smrti prvoga vrhbosanskog nadbiskupa, (priredio Pavo Jurišić), Sarajevo, 1999., 45.-71.

3.  Mostarsko-duvanjska biskupija u vrijeme biskupa fra Paškala Buconjića (1881.
1910.), u: Duvanjski zbornik. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenoga skupa “Duvanjski kraj kroz povijest” (Tomislavgrad, 2000.), 213.-227.

 

4. Josip Juraj Strossmayer i nadbiskup Stadler”. Međunarodni znanstveni skup Josip Juraj Strossmayer – u povodu 190. obljetnice rođenja i 100. obljetnice smrti, Zagreb – Đakovo, 19. i 20. svibnja 2005.,  Zbornik radova, Zagreb, 2006., 269.-294.


II. Pregledni znanstveni radovi u zbornicima znanstvenih i stručnih skupova objavljeni do izbora u zvanje znanstvenog suradnika:

1. Utvrđivanje trajne nastanjenosti obitelji iz Dalmacije u Duvanjskom okrugu krajem 80-tih godina XIX. stoljeća, u: Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa “Duvanjski kraj kroz povijest”, (Tomislavgrad, 2000.), 561.-589.

 

II. Stručni radovi u ostalim časopisima i zbornicima objavljeni nakon izbora u zvanje znanstvenog suradnika:

1. “Doprinos Ivana Krstitelja Tkalčića istraživanju dubrovačke povijesti”, u: Zbornik radova znanstvenoga skupa o 100. obljetnici smrti Ivana Krstitelja Tkalčića “Život i djela Ivana Krstitelja Tkalčića”, Zagreb, 24. svibnja 2005. (ur. Stjepan Razum), Zagreb, 2006., 259.-272.

II. Prethodna priopćenja u ostalim časopisima i zbornicima objavljena nakon izbora u zvanje znanstvenog suradnika:

1. O okolnostima upućivanja pisma bosansko-đakovačkog i srijemskog biskupa J. J. Strossmayera zagrebačkom nadbiskupu Josipu Mihaloviću 4. svibnja 1885.”, Tkalčić. Godišnjak društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije, Zagreb, 2004., br. 8, 311.-