Hrvatska od Jugoslavije do Europske unije 1980.–2013.
Raspad jugoslavenske države (SFRJ) i uspostava nove geopolitičke arhitekture u “regiji” – uključujući državno osamostaljenje Hrvatske – jedna je od najintrigantnijih i najsloženijih tema recentne hrvatske, (post)jugoslavenske i europske povijesti 20. stoljeća. Kao kronološki okvir predloženog povijesnog istraživanja istaknuto je razdoblje od smrti Josipa Broza Tita (1980.) do ulaska Hrvatske kao suverene i nezavisne države u Europsku uniju (2013.).
Riječ je o “najnovijoj” – dijelom “prezentnoj” povijesti (T. G. Ash), događajima i društvenim procesima koji su obilježili neposrednu prošlost Hrvatske i (post)jugoslavenskoga prostora: urušavanje i raspad jugoslavenske države i geopolitičke promjene koje su uslijedile, poraz komunističkoga jednostranačja i afirmacija političkoga pluralizma, rat(ovi) u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH te na Kosovu i u Srbiji koji su rezultirali traumatičnim iskustvima najšire populacije (prisilne migracije, ratni zločini…), problematika prevladavanja kontroverznoga ideološkog naslijeđa, izgradnja demokratskih institucija i civilnoga društva, različiti aspekti društvene tranzicije, nastojanja oko međunarodne afirmacije Hrvatske i njezina uključivanja u međunarodne asocijacije i euroatlantske integracije te mnoštvo drugih činitelja koji su obilježili naznačeno razdoblje. U istom se periodu odvijaju te na određeni način i utječu na prilike na prostoru (bivše) Jugoslavije važni događaji u međunarodnoj zajednici – raspad Sovjetskoga Saveza i slom komunizma, traženje alternativa bipolarizmu, europske integracije te sve izraženija globalizacija. S obzirom na ratne sukobe i humanitarnu katastrofu koja je pratila raspad Jugoslavije, u mirovne procese i politička rješenja uključile su se mnoge utjecajne države i relevantni forumi međunarodne zajednice.
Ciljevi istraživanja obuhvaćaju političku, društvenu i vanjskopolitičku komponentu Hrvatske i (bivše) Jugoslavije, što cjelovitiju obradu uzroka raspada SFRJ i okolnosti uspostave novih država, tijek rata u Hrvatskoj i BiH te politički i društveni razvoj u tim državama (BiH kao državi u kojoj su Hrvati jedan od konstitutivnih naroda), relevantne događaje i probleme prostora bivše Jugoslavije, položaj hrvatske nacionalne manjine (Srbija, Crna Gora) kao i položaj manjina u Hrvatskoj. Naglasak će biti stavljen na istraživanje tijeka osamostaljenja RH i BiH devedesetih godina 20. stoljeća, problematiku narodnoga samoodređenja sa stajališta legaliteta i legitimiteta državnoga osamostaljenja, pozicioniranje Hrvatske u međunarodnoj zajednici, politiku međunarodne zajednice prema Hrvatskoj i regiji, uvođenje višestranačkoga sustava i demokracije, značajke tranzicije, organizaciju oružanih snaga, prilike na okupiranome području RH (Republika Srpska Krajina, od 1992. pod nadzorom UN-a), nastanak i funkcioniranje Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, sudbinu stradalih i žrtava, ulogu medija te demografske promjene i ljudske gubitke.
