Znanstvena radna mjesta     Asistenti i viši asistenti         Stručni suradnici i savjetnici

Tijekom tog vremenskog odsječka institutske e-mail adrese (@isp.hr) neće biti u funkciji i neće raditi institutska web stranica.

Moguće je da će prekid rada informatičke infrastrukture biti i kraći, no molimo Vas za strpljenje i razumijevanje.

POZIV NA DOSTAVU PONUDA Nabava usluge stručnog nadzora i koordinatora zaštite na radu – Izvedba radova popravka i obnove Palače bogoštovlja i nastave

Troškovnik – Stručni nadzor Palača bogoštovlja i nastave – HIP

OBAVIJEST O JEDNOSTAVNOJ NABAVI

Sa žaljenjem prenosimo vijest da je u 82. godini života u Karlovcu preminuo dugogodišnji zaslužni znanstvenik i bivši ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest,  arheolog i povjesničar dr. sc. Milan Kruhek.

Dr. sc. Kruhek je rođen 28. 12. 1940. u Zamlači kod Varaždina. Osnovnu školu završio u Varaždinu, a Dominikansku klasičnu gimnaziju u Bolu na o. Braču. Studij arheologije s klasičnom filologijom diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Poslijediplomski studij Pomoćnih povijesnih znanosti i magisterij završio na Filozofskom fakultetu u Zadru 1983.g., a doktorat iz područja povijesnih znanosti postigao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1990.g.

Četrdesetogodišnju karijeru započeo je 1969. kao kustos asistent u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Potom je bio zaposlen u Povijesnom muzeju Hrvatske u Zagrebu od 1971., gdje je bio kustos od 1973., viši kustos od 1978. i muzejski savjetnik od 1986. godine. Od 1991. do umirovljenja 2010. bio je djelatnik Instituta za suvremenu povijest, tj. Hrvatskoga instituta za povijest (od 1996.). Na tom najvećem strukovnom institutu bio je jedan od osnivača Odjela za srednjovjekovnu povijest te njegov ravnatelj od 2003. do 2007. godine. Zaposlenjem u znanstvenoj zajednici napredovao je u zvanjima: znanstveni suradnik od 1991., viši znanstveni suradnik od 1998., znanstveni savjetnik od 2002. (u trajnom zvanju od 2006.).

U iznimno opsežnom i bogatom znanstvenom opusu središnju pozornost posvetio je materijalnoj kulturi i fortifikacijskoj arhitekturi Vojne krajine, napose karlovačkoga Pokuplja u ranom novovjekovlju, od 16. do 18. stoljeća. Uopće u središte njegova zanimanja smjestio se Karlovac, njegov obrambeni sustav i graditeljstvo. Kao plod tih zanimanja nastale su i Kruhekove najznamenitije autorske monografije: Graditeljska baština karlovačkog Pokuplja (Karlovac, 1993.), Karlovac: utvrde, granice i ljudi (Karlovac, 1995.) i Krajiške utvrde i obrana hrvatskog kraljevstva tijekom 16. stoljeća (Zagreb, 1995.).

Bavio se i karlovačkom prošlošću uopće, osobito u kulturno-povijesnim vodičima Franjevački samostan i crkva Presvetoga Trojstva (Karlovac, 2000.), Stari grad Dubovac (Karlovac, 2000.) i Karlovačka zvijezda (Karlovac, 2001.), a o kulturnoj povijesti grada pisao je kao suautor u monografiji Župa svetog Franje Ksaverskog, Karlovac – Švarča (Karlovac, 2004.). Najposlije je karlovačku povijesnicu obilježio kao autor (više od 50 natuknica) i urednik u Karlovačkom leksikonu (Zagreb, 2008.). Štoviše, za trajno unapređivanje poznavanja karlovačke prošlosti dobio je Nagradu grada Karlovca 1998. godine.

Osim toga, istraživao je i povijesnu topografiju Hrvatske vojne krajine uopće, javljao se i brojnim povijesnim pregledima o pojedinim hrvatskim područjima, o osmanskoj ugrozi, iseljivanjima za nje te razgraničenjima hrvatskih krajeva prema
onima pod osmanskom vlašću, o raznim starim gradovima i velikaškim obiteljima kao njihovim posjednicima, a također je razrađivao teme o sakralnoj arhitekturi i crkvenoj arheologiji.

Držao je mnogobrojna javna predavanja u Hrvatskoj i inozemstvu, osobito popularizirajući rezultate znanstvenih istraživanja, što je činio i u raznim lokalnim i nacionalnim radijskim i televizijskim emisijama. Bio je gostujući predavač na Sveučilištu u Zagrebu i Veleučilištu u Karlovcu.

U Karlovcu je bio među osnivačima Centra za istraživanje i ekspedicionizam “Braća Seljan” 1997. (čiji je dugogodišnji član Upravnoga odbora), utemeljitelj Stola Družbe “Braća hrvatskoga zmaja” u Karlovcu 2001. (s naslovom Zmaj  Dubovački II.) te vijećnik Poglavarstva grada Karlovca 2005. – 2009. godine

Knjiga se može kupiti i naručiti u Državnom arhivu u Zadru.

Ul. Ruđera Boškovića, 23000, Zadar

telefon: 023 211 530

Cijena knjige je 100,00 kuna

U potresu 22. ožujka 2020. palača Hrvatskog instituta za povijest višestruko je oštećena. Radi se o zaštićenom kulturnom dobru RH (Palača bogoštovlja i nastave, Z-192). Iako palača srećom nije statički ugrožena, svi i reprezentativni i radni prostori pretrpjeli su brojna oštećenja.

Cjelovita procjena štete i troškovnik obnove zgrade i umjetnina nažalost još nisu napravljeni iz objektivnih razloga, ali se na tome aktivno radi.

Procjena troškova nužne sanacije krovišta i dijela radnog prostora kako bi Palača i djelatnici Instituta mogli “prezimiti” i sigurno dočekati vrijeme cjelovite obnove nažalost premašuje financijske mogućnosti Instituta. Okvirno procijenjeni troškovi nužne sanacije (zatvaranje krovišta i sanacija stropova 5 radnih soba) iznose 220 000 HRK.

Stoga molimo Vašu pomoć!
Pozivamo sve tvrtke i ustanove, prijatelje, štovatelje povijesti, povijesne znanosti i umjetnosti te sve koji nam žele pomoći da se uključe u našu akciju kako bi obnova zgrade mogla biti završena u što skorije vrijeme te kako bismo osigurali adekvatne i sigurne prostore za nastavak naše znanstveno-istraživačku djelatnosti, te sačuvali neprocjenjivu kulturnu baštinu hrvatskog slikarstva i arhitekture s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće.

Ako želite pomoći u obnovi Hrvatskog instituta za povijest molimo Vas da se javite radnim danom:
na telefon: +385-1-48721
GSM: +385-99-5293821
ili
na mail: kjagic@isp.hr
radi dogovora i realizacije pomoći.

Jednako tako, dobrovoljni prilog za sanaciju i obnovu zgrade Hrvatskog instituta za povijest možete uplatiti i izravno na institutski račun kod Hrvatske poštanske banke koristeći sljedeće podatke:
IBAN: HR5123900011100012127
model plaćanja: HR 99
opis plaćanja: Donacija za obnovu
za uplate iz inozemstva: S.W.I.F.T.: HPBZHR2X

Ukoliko bi željeli primati daljnje obavijesti o procesu obnove i stanju Palače Vaše kontakt podatke za dostavu informacija možete poslati na sljedeću e-mail adresu: kjagic@isp.hr.

10 – 12  sati – RAZGLEDAVANJE REPREZENTATIVNIH DVORANA HRVATSKOG INSTITUTA ZA POVIJEST

                        (ZLATNA DVORANA, POMPEJANSKA DVORANA I HEGEDUŠIĆEVA SOBA)

12- 14 sati -  Predstavljanje izdanja Podružnice u Slavonskom Brodu:

                       Zbornik radova „Slavonske šume kroz povijest“; Okrugli stol „Kako pisati povijest šuma“

POZIVNICA

 14 – 15 sati – Luka Ilić Oriovčanin: zbornik radova znanstveno-stručnog skupa

POZIVNICA

16:30 – Predstavljanje knjige Nikica Barić: Split 1980- ih – Društveni sukobi u sutonu samoupravnoga socijalizma

POZIVNICA

18:00 – Predstavljanje knjige Bruno Škreblin: Urbana elita zagrebačkog Gradeca – od sredine 14. stoljeća do početka 16. stoljeća

POZIVNICA

19.9.2019. (ČETVRTAK)

10 – 12 sati - RAZGLEDAVANJE REPREZENTATIVNIH DVORANA HRVATSKOG INSTITUTA ZA POVIJEST

                       (ZLATNA DVORANA, POMPEJANSKA DVORANA I HEGEDUŠIĆEVA SOBA)

12:30 – Okrugli stol „Budućnost znanstvenih časopisa u polju humanističkih znanosti“

                i predstavljanje časopisa Povijesni prilozi, Scrinia Slavonica, Review of Croatian History

POZIVNICA

17:00 – Okrugli stol: 50 godina Časopisa za suvremenu povijest

POZIVNICA

20.9.2019. (PETAK)

10 – 12 sati - RAZGLEDAVANJE REPREZENTATIVNIH DVORANA HRVATSKOG INSTITUTA ZA POVIJEST

                       (ZLATNA DVORANA, POMPEJANSKA DVORANA I HEGEDUŠIĆEVA SOBA)

12:00 – predstavljanje knjige A. Kolak Bošnjak – T. Markus – S. Matković: Hrvatski sabor 1861.: Zaključci i drugi važniji spisi

POZIVNICA

17:00 – predstavljanje knjige H. Čapo: Hrvatska u diplomatskim izvješćima Sjedinjenih Američkih Država 1918. – 1929.

POZIVNICA

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA ĆE SE ODRŽATI U “ZLATNOJ DVORANI” HRVATSKOG INSTITUTA ZA POVIJEST

PROGRAM KONFERENCIJE