- Irena Benyovsky Latin
- Ante Birin
- Jadranka Neralić
- Zrinka Pešorda Vardić
- Gordan Ravančić
- Ante Škegro
- Bruno Škreblin
- Tomislav Matić
dr. sc. Irena Benyovsky Latin, znanstvena savjetnica
e-pošta: irenabenyovsky@yahoo.com
Rođena je 14. studenog 1970. u Zagrebu, gdje je završila klasičnu gimnaziju. Od 1989. studirala je na Odsjecima za povijest i etnologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je i diplomirala 1996. na odsjeku za povijest. U listopadu 1993, 1995, 1996, 1997, 1998 sudjelovala je na Dubrovačkoj medijevističkoj radionici (u organizaciji Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Magistarski rad (“Public Space of Trogir in the 13th and 14th Centuries”, mentor dr. Janos Bák) obranila je 1995. na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti (Medieval Studies, CEU), a nostrificirala ga je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu 1997. Kao Fulbrightov stipendist, zimski i ljetni semestar 1999. provela je na Odsjeku za Srednjovjekovne studije sveučilišta Stanford (SAD) kao visiting fellow. Godine 1999–2001 zajedno s Tatjanom Buklijaš vodila međunarodni znanstveni projekt “Medieval Hospitals and Medical Knowledge in Southeastern Europe” (Group Research Support Scheme of the Open Society Institute Support Foundation). U studenom 2002. obranila doktorsku disertaciju na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu (pod naslovom “Društvena uvjetovanost razvoja gradskih prostora: Trogir 1250.-1450., mentor dr. Neven Budak). Na Hrvatskom institutu za povijest radi od 1997., a od 11. siječnja 2011. na znanstvenom radnom mjestu više znanstvene suradnice. Bila je član predsjedništva Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti (HNOPZ-a) od 1999.-2004.; sumoderator je sekcije za Urbanu povijest HNOPZ-a. Sudjelovala je u organizaciji više znanstvenih skupova i kongresa (između ostalog bila predsjednica Organizacijskog odbora II. kongresa hrvatskih povjesničara u Puli 2004.). Izlaganjima sudjeluje na velikom broju domaćih i međunarodnih skupova i radionica. Objavila više znanstvenih radova u domaćim i stranim znanstvenim časopisima (monografije: “Trogir u katastru Franje I.” (2005), “Srednjovjekovni Trogir. Prostor i društvo” (2009) i “Knjige općinskih nekretnina i najmova Dubrovnika (13.-18. st.)” I. I II, u suautorstvu s Dankom Zelićem (2007). Kao vanjski suradnik predaje na Odsjecima za povijest Filozofskog fakulteta i Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu (na kolegijima vezanim uz hrvatsku srednjovjekovnu povijest i urbanu povijest), te na poslijediplomskim programima Odjseka za povijest Hrvatskih Studija i Studija “Povijest stanovništva” Sveučilišta u Dubrovniku (od 2007. u zvanju docenta). Područje istraživanja je srednjovjekovna urbana povijest na području istočne obale Jadrana (osobito Trogir, Dubrovnik), socijalna topografija gradova, razvoj institucija i sl. Od veljače 2007.do prosinca 2010. pomoćnica je ravnatelja Hrvatskog instituta za povijest. Od 2007. voditeljica je projekta “Grad hrvatskog srednjovjekovlja: Društvene strukture, topografija, urbani život” te suradnica na projektu “Hrvatski istočnojadranski prostor i Mletačka Republika u ranom novom vijeku” (voditeljica dr. Lovorka Čoralić). Od 2009. glavna je urednica časopisa Povijesni prilozi.
dr. sc. Ante Birin, viši znanstveni suradnik
e-pošta: ante.birin@gmail.com
Rođen je 26. siječnja 1973. u Zagrebu gdje je završio osnovnu (O. Š. Antun Gustav Matoš) i srednju školu (Ugostiteljsko-hotelijerski obrazovni centar). Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studira dvopredmetni studij povijesti i arheologije (1991./92. – 1997.) a potom i poslijediplomski studij povijesti. Magistarski rad, pod naslovom “Statut grada Skradina”, obranio je 20. srpnja 2001. (mentor prof. dr. Tomislava Raukara) a doktorski rad, pod naslovom “Knez Nelipac i hrvatski velikaški rod Nelipčića”, obranio je 26. lipnja 2006. (mentor prof. dr. Tomislava Raukara).
Knjiga “Statut grada Skradina”, tiskana u nakladi Matice hrvatske Skradin, nagrađena je 2002. Srebrnom poveljom Matice hrvatske. U dva navrata nagrađen je stipendijom za sudjelovanjem na kongresu Convegni di studio sulla Magna Grecia pod radnim naslovom “Corinto e l’Occidente” u Tarantu, Italija (7.-11. X..1994.) kao i na stručnom seminaru o etruskologiji i italskim starinama pod radnim naslovom “Javni i privatni život Etruščana i italskih naroda” na Sveučilišta za strance (Universita per stranieri) u Perugii, Italija (3.-14. VII. 2000.). Od 1. siječnja 1998. zaposlen je u Hrvatskom institutu za povijest kao znanstveni novak (zvanje znanstveni suradnik). Od sveučilišne godine 2007./2008. na Hrvatskim studijima u Zagrebu drži kolegij Hrvatska kulturna i politička povijest srednjeg vijeka. Sudjelovao je na više domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova posvećenih temama iz hrvatskog srednjovjekovlja. Suautor je dva školska udžbenika (Povijest 6 : udžbenik za 6. razred osnovne škole i Povijest 2 : udžbenik za 2. razred gimnazije).
dr. sc. Jadranka Neralić, znanstvena savjetnica
e-pošta: neralic@yahoo.it
Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu: studije Engleskog jezika i književnosti (A1) i Arheologije (A2) 1. travnja 1983. godine s temom “Tipologija etruščanskih sarkofaga s natpisom” na Odsjeku za arheologiju.
1987. godine apsolvirala studij Talijanskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
25. siječnja 1989. godine magistrirala na Odsjeku za Arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu s temom “Epigrafija u djelima pisaca hrvatske povijesti”.
16. listopada 1991. godine diplomirala na poslijediplomskom studiju Bibliotekarstva u Vatikanskoj Apostolskoj Biblioteci (zvanje: bibliothecarius)
2. srpnja 1992. godine diplomirala na poslijediplomskom studiju Paleografije, diplomatike i arhivistike u Scuola Vaticana di Paleograija, diplomatica ed archivistica, pri Tajnom vatikanskom arhivu (zvanje: paleographus et archivarius).
18. veljače 2004. godine doktorirala na Odsjeku za Povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu s temom «Rimska kurija i crkvene nadarbine u Dalmaciji 15. stoljeća».
Od 25. 8. 2010. godine dopredsjednik (vice-president) Međunarodnog odbora za povijest i studije o kršćanstvu (Commission internationale d’Histoire et d’Etudes du Christianisme, CIHEC).
Upisana u registar istraživača Republike Hrvatske od 30. prosinca 1988. godine u području “povijest” (matični broj 127411)
Zaposlenja:
1. Od 1. listopada 1985. do 1. studenoga 1992. godine kao asistent u Zavodu za povijesne znanosti HAZU;
2. Od 1. svibnja 1995. godine zaposlena sam u Hrvatskom institutu za povijest na projektima:
“Povijest Kraljevine Hrvatske i katoličke crkve od 16. do 20. stoljeća prema građi Vatikanskih arhiva”
“Hrvatska latinistička historiografija», “Historiografija hrvatskog redovništva u 17. i 18. stoljeću”,
“Hrvatski istočnojadranski prostor i Mletačka Republika u ranom novom vijeku: građa i prinosi”.
Znanstvena usavršavanja:
1. akademske godine 1985/86 Tečaj paleografije i diplomatike u organizaciji Zavod za povijesne znanosti JAZU (HAZU)
2. Od 1. travnja do 1. srpnja 1989: paleografija, diplomatika, kodikologija i arhivistika na “Istituto di paleografia” i povijest srednjega vijeka na «Istituto di Storia Medievale» Rimskoga Sveučilišta «La Sapienza».
3. rujan 2006: Max Planck Institut für Europäische Rechtsgeschichte u Frankfurtu.
Sudjelovala na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima sa temama koje obrađuju izvore za srednjovjekovnu crkvenu povijest u hrvatskim krajevima.
dr. sc. Zrinka Pešorda Vardić, viša znanstvena suradnica
e-pošta: zrinka.pesorda@zg.t-com.hr
Rođena je 1974. u Stuttgartu, SR Njemačka. Maturirala je 1992. godine u VII. gimnaziji u Zagrebu. Studij jednopredmetne povijesti završila je 1997. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirala je 2002. godine i doktorirala 2006, također na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na Hrvatskom institutu za povijest zaposlena je od 1. siječnja 1998. godine, i to na projektima Opis zemalja Kraljevine Hrvatske na vojnim kartama, voditelj: dr. sc. Mirko Valentić (1996.-2002.), potom Naselja i društveno-političke zajednice srednjovjekovne Hrvatske, voditelj: dr. sc. Ante Škegro (2002.-2006.), te od 2007. godine na projektu Grad hrvatskog srednjovjekovlja: društvene strukture, topografija, urbani život, voditelj: dr. sc. Irena Beyovsky Latin.
Od 1994. do 1998. godine redovito je sudjelovala u Dubrovačkoj medievističkoj radionici pri Međunarodnom središtu hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku, pod vodstvom dr. sc. Zdenke Janeković Römer i dr. sc. Nelle Lonze. Sudjelovala je na više znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu, te objavljivala u domaćim i međunarodnim publikacijama. Od 1997. do 2000. godine surađivala je s Austrijskom akademijom za znanost u prikupljanju građe za ediciju “Sozialgeschichte der Habsburger Monarchie”. Surađuje s Leksikografskim zavodom “Miroslav Krleža” u edicijama Hrvatski biografski leksikon, Hrvatska enciklopedija i Leksikon Marina Držića.
Od ljetnog semestra akad. god. 2005./2006. sudjeluje u dodiplomskoj, a od akad. god. 2006./2007. i u poslijediplomskoj nastavi na Odjelu za povijest Hrvatskih studija.
Od 2010. član je Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti. Tajnica je uredništva časopisa Povijesni prilozi i član uredništva Review of Croatian History u izdanju Hrvatskog instituta za povijest.
Glavno područje njezina istraživanja jest povijest srednjeg vijeka. Istraživala je teme iz društvene i vjerske povijesti srednjovjekovnog Dubrovnika, proučavala je odnos Dubrovačke Republike prema Ugarskom kraljevstvu, a u posljednje vrijeme bavi se problematikom kasnosrednjovjekovnog građanstva.
Posjeduje znanje engleskog, njemačkog, talijanskog i latinskog jezika.
dr. sc. Gordan Ravančić, znanstveni savjetnik
e-pošta: gordan@isp.hr
Rođen je 1972. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Jednopredmetnu povijest diplomirao je 1996. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a 1997. stekao status Master of Arts in Medieval Studies na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti (Mađarska). Godine 1999. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu magistrirao je s temom Život u krčmama u kasnosrednjovjekovnom Dubrovniku, a 2006. obranio doktorsku disertaciju pod naslovom Kuga u Dubrovniku 1348-1349. Od 1. siječnja 1998. radi u Hrvatskom institutu za povijest. Od iste školske godine predaje i na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, gdje drži radne grupe iz nacionalne povijesti srednjeg vijeka te kolegij o uporabi računala u povijesnim istraživanjima. Suradnik je na nekoliko izdanja Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Sudjelovao na više domaćih i stranih znanstvenih skupova vezanih uz društvenu povijest i hrvatsko srednjovjekovlje. Autor je nekoliko osnovnoškolskih i srednjoškolskih udžbenika.
dr. sc. Ante Škegro, znanstveni savjetnik
e-pošta: askegro@isp.hr
Rođen je 16. 04. 1961. na Okolišću, Bugojno, Bosna i Hercegovina. Završio 1979. g. gimnaziju „Ruđer Bošković“ u Dubrovniku. Diplomirao 1986. g. na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu (Odsjek za istoriju i latinski jezik i rimsku književnost). Magistrirao 1991. g. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu sa temom „Antička ekonomika u Bosni i Hercegovini na osnovi epigrafskih izvora“. Doktorirao 1998. g. na Filozofskom fakultetu u Zadru Sveučilište u Splitu disertacijom „Gospodarstvo rimske provincije Dalmacije u vrijeme principata“. Od 1986. do 1992. g. djelatnik u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu (Centar za balkanološka ispitivanja). Od kraja 1992. do sredine 1994. stipendist Deutscher Akademischer Austausch Dienst u Seminaru für Alte Geschichte der Universität Heidelberg u Heidelbergu (SR Njemačka). Od 1997. djelatnik Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. Znanstveni suradnik od 1998., viši znanstveni suradnik od 2003., znanstveni savjetnik od 2007. g. Akad. god. 1997./1998. g. predavač kolegija „Historia Ecclesiae Universalis“ na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove i Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu. Od 1997. do 2003. nositelj i predavač kolegijâ „Stara povijest“ i „Stara povijest hrvatskih zemalja“ na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Od 2003. do 2009. g. nositelj i predavač kolegijâ „Povijest staroga vijeka“, „Stara povijest Istoka“, „Povijest Helade i Rimske države sa starom povješću na našim prostorima“ na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Od 2001. do 2007. nositelj i predavač kolegijâ „Povijest staroga vijeka“, „Povijest srednjega vijeka“ i „Opća povijest“ na Visokoj učiteljskoj školi u Petrinji. Glavni istraživač znanstvenog projekta „Naselja i društveno-političke zajednice srednjovjekovne Hrvatske“ (širfa: 0019012). Predmet znanstveno-istraživačkog interesa su subjekti i društvene strukture od kasne antike do srednjeg vijeka te pojedini segmenti novije crkvene povijesti.
dr. sc. Bruno Škreblin, znanstveni suradnik
e-pošta: bruno@isp.hr
Rođen je 1981. godine u Zagrebu. Srednjoškolsko obrazovanje stekao u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu gdje je maturirao u školskoj godini 1999./2000. Godine 2000. upisao jednopredmetni studij povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 2006. obranivši diplomski rad pod naslovom Etničke i političke skupine u srednjovjekovnom gradu – primjer gradečkih lingui koji je naknadno objavljen s ocjenom izvornog znanstvenog rada. Od listopada 2007. zaposlen u Matici hrvatskoj u tajništvu za ogranke Matice hrvatske. Od srpnja 2009. znanstveni novak na Hrvatskom institutu za povijest na projektu Grad hrvatskog srednjovjekovlja.
dr. sc. Tomislav Matić, znanstveni suradnik
e-pošta:
Tomislav Matić rođen je u Zagrebu 1984. godine. Diplomirao je povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2009. godine, a 2017. godine doktorirao medievistiku na istoj instituciji obranivši disertaciju pod naslovom „Ivan Vitez od Sredne – Prelat i humanist 15. stoljeća“. Iste je godine izabran u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika. Tijekom studija boravio je na Sveučilištu Ca’ Foscari u Veneciji i Katoličkom sveučilištu Pázmány Péter u Budimpešti. Dobitnik je nekoliko stipendija, među ostalima Instituta Balassi i Austrijske akademije znanosti. Sudjelovao je u nizu domaćih i međunarodnih projekata, uključivši jedan projekt Sveučilišta u Oxfordu (The Jagiellonians: Dynasty, Memory and Identity in Central Europe) i jedan projekt financiran od strane Hrvatske zaklade za znanost. Od 2012. do 2022. godine bio je zaposlen na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, a od 2022. godine na Hrvatskom institutu za povijest. Do sada je uredio jedan zbornik i objavio nekoliko desetaka znanstvenih i stručnih radova u domaćim i stranim časopisima i zbornicima radova, te dvije popularno-znanstvene knjige i niz popularno-znanstvenih članaka u novinama i časopisima, poput Večernjeg i Jutarnjeg lista. Sudjelovao je u organizaciji pet znanstvenih skupova. Bio je voditelj jednog popularno-znanstvenog projekta (Otkrivanje zaboravljene hrvatske prošlosti) financiranog od strane Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. Njegova monografija Bishop John Vitez and Early Renaissance Central Europe – A Humanist Kingmaker trenutno je u pripremi za tisak.