Djelatnici na odjelu za suvremenu povijest

dr. sc. Vladimir Gajger, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju

e-pošta: geiger@isp.hr

Rođen je u Đakovu 1962. godine. Na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je povijest s temom Njemačka narodna skupina u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1941. – 1945.) i doktorirao 1996. godine s tezom Njemačka etnička zajednica u Đakovu i Đakovštini od početka 19. do sredine 20. stoljeća. Od 1993. godine radi u Hrvatskom institutu za povijest (tadašnji Institut za suvremenu povijest) u Zagrebu. Bavi se raznim temama i pitanjima iz hrvatske povijesti 20. stoljeća, napose razdobljem Drugoga svjetskog rata i neposrednog poraća, s naglaskom na istraživanju ljudskih gubitaka. Posebno istražuje povijest i sudbinu hrvatskih Nijemaca te partizansku i komunističku represiju i zločine u Hrvatskoj potkraj Drugoga svjetskog rata i u poraću. Kao slijed tih bavljenja sudjelovao s izlaganjima na mnogobrojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu te objavio, samostalno ili u suautorstvu, u hrvatskim i stranim časopisima i zbornicima radova niz znanstvenih i stručnih radova i nekoliko knjiga i zbirki dokumenata. Znatnu pozornost posvetio je i istraživanju zavičajne povijest Đakova i Đakovštine u 20. stoljeću. Uz to, istražuje i piše o povijesti novca, posebice o krivotvorenju novčanica tijekom 19. i 20. stoljeća na području Hrvatske. O tim je pitanjima objavio niz znanstvenih i stručnih radova. Član je uredništva Časopisa za suvremenu povijest (Hrvatski institut za povijest, Zagreb), Zbornika Muzeja Đakovštine (Muzej Đakovštine, Đakovo) i Tokova istorije (Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd).

dr. sc. Davor Marijan, znanstveni savjetnik

e-pošta: dmarijan66@gmail.com

Davor MARIJAN (Priluka, 1966.) osnovnu i srednju školu završio u Livnu. U Zagrebu je završio dvopredmetni studij povijesti i arheologije na Filozofskom fakultetu. Na istom je fakultetu 2005. magistrirao s temom «Ustaške vojne postrojbe 1941.-1945» i 2006. doktorirao s temom «Jugoslavenska narodna armija i raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1987.-1992. godine». Od 2001. radi u Hrvatskom institutu za povijest na projektu «Stvaranje Republike Hrvatske i Domovinski rat 1991.-1995.-1998.». Bavi se vojnom poviješću Hrvatske i Jugoslavije u 20. stoljeću.

dr. sc. Mario Jareb, znanstveni savjetnik

e-pošta: m_jareb@yahoo.com

Mario Jareb rođen je 29. ožujka 1969. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Godine 1988. upisao je dvopredmetni studij povijesti i arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i diplomirao u srpnju 1994. godine. Tijekom ak. god. 1993/94. pohađao je poslijediplomski studij povijesti na Srednjoeuropskom sveučilištu (Central European University – CEU) u Budimpešti. Tamo je obranio rad (M.A. thesis) pod naslovom «The Croato-Hungarian relations in 1848 and 1849 in the Mirror of the Croatian Press» i stekao stupanj Master of Arts in History. Zajedničku su mu diplomu 20. srpnja 1995. godine izdali Sveučilište države New York (University of the State of New York) iz grada Albanya, država New York, SAD, i spomenuti CEU iz Budimpešte, Mađarska. Od listopada 1994. godine do srpnja 1995. godine boravio je u Hrvatskoj vojsci. U Hrvatskom institutu za povijest zaposlen je od 1. prosinca 1995. U proljeće 1996. pokrenuo je postupak nostrifikacije diplome izdane u srpnju 1995. Do jeseni 1998. sastavio je novi magistarski rad pod naslovom «Hrvatsko-mađarski odnosi od ožujka do rujna 1848. u svjetlu hrvatskog tiska», a 18. prosinca iste godine dobio je rješenje o potpunoj istovrijednosti diplome iz srpnja 1995. godine magistarskoj diplomi magistra humanističkih znanosti. Tijekom godine 1999. pokrenuo je postupak stjecanja doktorata znanosti, te je započeo rad na disertaciji pod naslovom «Razvoj i djelovanje Ustaškog pokreta od nastanka do travnja 1941. godine». Od rujna 2001. do svibnja 2002. boravio je kao Fulbrightov stipendist na Ruskom i istočnoeuropskom institutu (Russian and East European Universty – REEI) Sveučilišta Indiana (Indiana University), u gradu Bloomingtonu, Indiana, SAD.

Po povratku iz SAD-a u svibnju 2002. nastavio je rad na izradi doktorske disertacije. Istu je dovršio početkom 2003., kada je pokrenuo je postupak obrane na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Disertaciju je obranio 28. svibnja 2003. Od početka rada u Hrvatskom institutu za povijest do danas sudjelovao je u radu većeg broja znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu.

Tijekom akademske godine 2003./2004., 2004./2005. i 2005./2006. na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu predavao je izborni kolegij pod naslovom «Ustaško-domobranski pokret – Radikalni projekt u hrvatskoj politici».
Član je Matice hrvatske i Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, u kojem djeluje i kao moderator sekcije «Mediji i oblikovanje javnog mnijenja». Od jeseni 2004. povremeno surađuje u Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda «Miroslav Krleža». Od rujna 2005. član je hrvatske delegacije pri Međunarodnoj radnoj skupini za održavanje sjećanja, edukaciju i istraživanje holokausta (Task Force for International Co-operation on Holocaust Education, Remembrance an Research – ITF), a u veljači 2006. postao je predstavnik Ministarstva kulture RH u Savjetu Javne ustanove Spomen područje Jasenovac.
Osnovno istraživačko zanimanje dr. sc. Maria Jareba su Nezavisna Država Hrvatska i Ustaški pokret (odnosno Ustaško-domobranski pokret do godine 1941.). Trenutno radi na temi «Mediji i promidžba Nezavisne Države Hrvatske».

dr. sc. Davor Kovačić, znanstveni savjetnik

e-pošta: dkovacic@isp.hr

Rođen 1966. u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Nakon odsluženja vojnog roka upisao 1987. godine na Filozofskom fakulteta Sveučilišta u Zagrebu povijest kao prvi (A) predmet i arheologiju kao drugi (A1) predmet. Poslije završetka studija zaposlen kao arhivist – vježbenik na određeno vrijeme u Državnom arhivu grada Zagreba. U siječnju 1998. godine zaposlen u Hrvatskom institutu za povijest kao znanstveni novak na projektu “Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu” i upisao poslijediplomski studij povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Poslije uspješno završenog poslijediplomskog studija, 2001. godine obranio magistarsku radnju pod naslovom “Koncentracijski logor Stara Gradiška 1941.-1945″. Na istom fakultetu prijavio doktorsku disertaciju pod naslovom “Razvoj i djelovanje policijsko sigurnosnog sustava NDH od 1941.-1945. godine» koji se nalazi u sklopu projekta “NDH – Sustav vladavine 1941.-1945” čija je voditeljica bila dr. sc. Nada Kisić-Kolanović. Disertacija je obranjena u prosincu 2005. godine. U siječnju 2011. izabran je u znanstveno zvanje viši znanstveni suradnik, a  21. studenog 2016. u znanstveno zvanje znanstveni savjetnik.

Temeljno područje njegovog istraživanja su povijest NDH i povijest sporta na hrvatskim prostorima.

dr. sc. Zdravka Jelaska Marijan, viša znanstvena suradnica

e-pošta: jelaska@isp.hr

Rođena je 1967. godine u Splitu, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Povijest, kao jednopredmetnu studijsku grupu, diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1991. godine. Na istom je fakultetu 1999. magistrirala, a 2006. godine doktorirala. Od 1991. do 2001. godine radila je u prosvjeti. Od 2001. zaposlena je u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu. Znanstveno-istraživačka djelatnost Zdravke Jelaska Marijan usmjerena je na različite teme iz društvene i gospodarske povijesti Dalmacije, prvenstveno teme vezane uz razdoblje između dvaju svjetskih ratova. Radila je kao istraživač na više znanstvenih projekta. Od 2016. godine urednica Časopisa za suvremenu povijest.

dr. sc. Vijoleta Herman Kaurić, znanstvena suradnica

e-pošta: vherman@isp.hr

Rođena je 1973. u Pakracu. Diplomirala je 1997. jednopredmetnu povijest na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu temom o trgovištu Pakrac u sklopu vlastelinstva grofova Jankovića Daruvarskih. Godine 2002. stječe titulu magistra znanosti, polje povijest, obranom teme iz područja povijesti medicine, odnosno povijesti javnoga zdravstva u Hrvatskoj tijekom Prvoga svjetskog rata (mentor: prof. dr. Nikša Stančić). Godine 2007. stječe titulu doktora znanosti, polje povijest, obranom teme iz društvene povijesti Prvoga svjetskog rata (mentor: dr. sc. Ivo Goldstein). Godine 1998. primljena je na radno mjesto znanstvenog novaka u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu, gdje ostaje do isteka ugovora 2010. u znanstvenom zvanju znanstveni suradnik. Bila je nezaposlena do travnja 2011. kada se zaposlila kao znanstvenik u Hrvatskom institutu za povijest na radnom mjestu znanstveni suradnik. Unutar matične ustanove radila je na projektima: „Politički život u hrvatskom društvu od druge polovine XIX. do početka XX. st.“ (0019031, voditelj: dr. sc. Zlatko Matijević) (od 1998. do 2002.); „Slavonija, Srijem i Baranja 1860.-1945. – politika, društvo, kultura“ (252-2522632-2628, voditelj: dr. sc. Mato Artuković) (od 2002. do 2010.); te “Položaj Hrvatske 1918.-1941.”, (019-0190609-0580 voditelj: dr. sc. Zdravko Dizdar) (od 2011. do 2013.). Izvan matične ustanove surađivala je s Leksikografskim zavodom «Miroslav Krleža» u ediciji Hrvatska enciklopedija, s Galerijom «Klovićevi dvori» na izradi kataloga u sklopu izložbe o Slavoniji, te nizom drugih arhivskih i muzejskih ustanova u izradi prigodnih kataloga posvećenih stogodišnjici Prvoga svjetskog rata. Članica je Društva za hrvatsku povjesnicu, Udruge za istraživanje povijesti žena «Klio» te Društva za ekonomsku povijest i ekohistoriju, te Udruge 1914-1918. Školske godine 2010./2011. bila je vanjski suradnik Odsjeka za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu gdje je na Preddiplomskom studiju povijesti predavala izborni predmet „Hrvatska u Prvom svjetskom ratu“ i vodila Istraživačku skupinu 3. stupnja (suvremena povijest) na Doktorskom studiju povijesti na Hrvatskim studijima. Od studenog 2012. do travnja 2016. bila je predsjednica Inicijativnog odbora za obilježavanje stogodišnjice Prvoga svjetskog rata osnovanoga pri Hrvatskom institutu za povijest, koji je prerastao u Udrugu 1914-1918. u kojoj trenutno obnaša funkciju podpredsjednice. Od travnja 2013. članica je nacionalnoga Povjerenstva za obilježavanje stogodišnjice Prvoga svjetskog rata osnovanoga pri Ministarstvu kulture RH. Bila je predsjednica Organizacijskog odbora znanstvenoga skupa sa međunarodnim sudjelovanjem „1914. – prva godina rata u Trojednoj Kraljevini i Austro-Ugarskoj Monarhiji“ održanoga od 14. do 17. listopada 2014. u Hrvatskom institutu za povijest. Primarno područje istraživanja joj je društvena povijest Prvoga svjetskoga rata na području Hrvatske i Slavonije, a posebice povijest zdravstva, rad istaknutih medicinskih djelatnika i djelovanje dobrotvornih društava u gradu Zagrebu. Sekundarno područje istraživanja joj je lokalna povijest, gdje središnje mjesto zauzima povijest Pakraca kroz duže razdoblje. Autorica je jedne autorske i dvije uredničke knjige te 49 različito kategoriziranih znanstvenih radova objavljenih u domaćim i stranim znanstvenim časopisima i publikacijama. Sudjelovala je na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima i okruglim stolovima te je održala niz javnih predavanja o društvenoj povijesti Prvoga svjetskog rata.

dr. sc. Martina Grahek Ravančić, viša znanstvena suradnica

e-pošta: martina@isp.hr

Martina Grahek Ravančić rođena je 1978. godine u Rijeci. Osnovnu i srednju školu završila je u Zagrebu. Studij povijesti upisala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirala 2001. godine. Od 1. travnja 2002. zaposlena je kao znanstveni novak u Hrvatskom institutu za povijest, na projektu “Ljudski gubici Hrvatske u drugom svjetskom ratu i poraću”. Iste godine upisuje poslijediplomski studij Hrvatske povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te 2006. brani magistarski rad pod naslovom Bleiburg i “križni put” u historiografiji, publicistici i memoarskoj literaturi. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2011. godine brani i doktorsku disertaciju pod naslovom “Rad Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača na području Zagreba u razdoblju od 1944. do 1947″. Suradnica je na izdanjima Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i Matica hrvatska. Sudjelovala na nekoliko znanstvenih skupova i stručnih predavanja te objavila više znanstvenih i stručnih radova.

dr. sc. Marica Karakaš Obradov, viša znanstvena suradnica

e-pošta: karakasmar@gmail.com

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završila je 2000. godine dvopredmetni studij povijesti i povijesti umjetnosti. Poslije završenog studija radila kao srednjoškolski profesor i u Javnoj ustanovi Spomen područje Jasenovac. Od 1. kolovoza 2002. zaposlena je u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu na projektu “Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću”.  Godine 2006. stekla je znanstveni stupanj magistra znanosti, a doktorski rad obranila je 2011. godine. Sudjelovala je na više domaćih i međunarodnih skupova, te  objavila više znanstvenih i stručnih radova. Godine 2008. objavila je knjigu Angloamerička bombardiranja Hrvatske tijekom Drugog svjetskoga rata. Saveznički zračni napadi na Nezavisnu Državu Hrvatsku 1943. – 1945., a 2014. znanstvenu monografiju Novi mozaici nacija u ‘Novim poredcima’. Migracije stanovništva na hrvatskom području tijekom Drugoga svjetskog rata i poraća. Tajnica je Društva za Hrvatsku povjesnicu i članica uredništva Historijskoga zbornika.

dr. sc. Nikica Barić, znanstveni savjetnik

e-pošta: nbaric@isp.hr

Rođen 1975. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je 1999. studij engleskog jezika i književnosti i povijesti. Na Hrvatskom institutu za povijest zaposlen od 2001. godine. Magistrirao je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu u lipnju 2002. godine s temom „Kopnena vojska domobranstva Nezavisne Države Hrvatske, 1941.-1945.“ Doktorirao je na istom odsjeku u studenom 2004. s disertacijom „Republika Srpska Krajina na području Republike Hrvatske 1990.-1991.-1995. (secesija, glavne značajke i slom)“. Od 2007. do 2016. godine bio je glavni urednik „Časopisa za suvremenu povijest“. Autor je monografija: „Ustroj kopnene vojske domobranstva Nezavisne Države Hrvatske, 1941.-1945“. (Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2003.), „Srpska pobuna u Hrvatskoj, 1990.-1995.“ (Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga, 2005.), „Ustaše na Jadranu, Uprava Nezavisne Države Hrvatske u jadranskoj Hrvatskoj nakon kapitulacije Kraljevine Italije“ (Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2012.), „Split 1980-ih, Društveni sukobi u sutonu samoupravnoga socijalizma“ (Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2019.)

dr. sc. Albert Bing, viši znanstveni suradnik

binge-pošta: albert1.bing@gmail.com

Rođen 6. prosinca 1956. godine u Novom Sadu. Osnovnu školu, gimnaziju i fakultet završio u Zagrebu. Boravio u inozemstvu jednu i pol godinu (Francuska, Nizozemska, Engleska). Poznavanje PC-a i osnova informatike. Aktivno znanje engleskog i pasivno njemačkog jezika. Oženjen, otac dvoje djece.
OBRAZOVANJE:
Doktorat iz povijesnih znanosti (Hrvatsko-američki odnosi 1991.-1995.). Filozofski fakultet u Zagrebu (2005.)
Magisterij iz povijesnih znanosti (Američki način života u zagrebačkom dnevnom listu Obzor 1929.-1933.). Filozofski fakultet u Zagrebu (1999.)
Završen studij povijesti (A1) i filozofije (A2) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1985.). Diplomski rad (povijest) iz američke povijesti („Era progresivizma”).
Apsolvent na poslijediplomskom studiju „Management i organizacija” Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

dr. sc. Ivica Lučić, znanstveni savjetnik

e-pošta: ilucic@isp.hr

Ivica Lučić foto 2019.Rođen je 12. svibnja 1962. u Ljubuškom, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Mostaru. Magistrirao je u veljači 2003. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na istom fakultetu doktorirao je u prosincu 2005. Radi na Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu u zvanju znanstvenog savjetnika. Na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru predaje povijest dvadesetoga stoljeća. Na oba sveučilišta biran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. Autor je knjiga Uzroci rata, Bosna i Hercegovina od 1980. do 1992., Despot Infinitus, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2013., Vukovarska bolnica – svjetionik u povijesnim olujama hrvatskoga istoka, Hrvatska liječnička komora, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2017. i Od vila ilirskih do Bijeloga puta – stranputicama bosanske i hercegovačke povijesti, Hrvatska liječnička komora, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2018. Uredio je zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa Hum i Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011., kao i zbornik dokumenata Godina sukoba, 1993., Hrvatski institut za povijest i Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, treća od šest knjiga korespondencije Franje Tuđmana, Zagreb, 2015. Objavio je oko četrdeset znanstvenih i stručnih radova u više zbornika i časopisa. Održao je niz predavanja i sudjelovao je na više znanstvenih skupova, okruglih stolova i tribina od Berlina, Dubrovnika, Vukovara, Đakova, Ljubljane, Mostara, Osijeka, Rijeke, Sarajeva, Tuzle, Požege, Splita, Szczecina, Šibenika, Vukovara, Zadra i Poreča do Zagreba. Dobitnik je Nagrade Grada Zagreba i Državne nagrade za znanost za 2017. godinu.

Aktivno je sudjelovao u obrani Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine pa je tijekom rata stekao čin stožernoga brigadira, odnosno brigadnog generala Hrvatske vojske (HV), a neposredno po završetku rata i čin general-bojnika Hrvatskoga vijeća obrane (HVO). Odlikovan je s pet državnih odličja Republike Hrvatske, dodijeljene su mu dvije spomenice, pet medalja i dvije plakete za zasluge u Domovinskom ratu. Dva puta je biran u Skupštinu BiH – na prvim izborima 1990. i na drugim izborima 1996. godine. Od 1997. do 1998. bio je savjetnik za unutarnju politiku u Predsjedništvu BiH. Obnašao je dužnost pomoćnika ravnatelja Hrvatske izvještajne službe (HIS) Republike Hrvatske. Bio je vanjski član Odbora za Hrvate izvan Hrvatske u šestom sazivu Sabora Republike Hrvatske (2008-2011.). Odlukom Hrvatskog sabora 10. veljače 2017. izabran je za člana Programskoga vijeća Hrvatske radio televizije na razdoblje od četiri godine. Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 2. ožujka 2017. imenovan je za člana Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih

dr. sc. Jakša Raguž, znanstveni suradnik

e-pošta: jraguz@isp.hr

Rodio se 1972. godine u Dubrovniku gdje je završio osnovu i srednju školu. Godine 1991. upisao je dvopredmetni studij, smjer povijest – etnologija, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koji je završio 1997. godine i stekao status profesora povijesti i diplomiranog etnologa. Godine 1998. upisao postdiplomski studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koji je sam završio 2005. godine, obranivši magistarski rad pod nazivom Pokušaj utemeljenja «Republike Dubrovnik» 1991. – 1992.
Po završetku dodiplomskog studija radio je neko vrijeme kao profesor povijesti u XIII. općoj gimnaziji, gimnaziji «Lucijan Vranjanin», OŠ. «Ivo Andrić» i OŠ. «Josip Račić», sve u Zagrebu. Od 2001. godine zaposlen na Hrvatskom institutu za povijest, u Studijskom centru za proučavanje Domovinskog rata. Trenutno pohađa doktorski studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i izrađuje doktorsku disertaciju pod naslovom Konavle od raspada Jugoslavije do kraja Domovinskog rata.
Sudjeluje u radu znanstvenog projekta Triplex Confinium, Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koje se bavi problematikom hrvatskog višegraničja.
Od 2000. godine član je uredništva časopisa za popularizaciju zemljopisa i povijesti Meridijani koji izdaje istoimena tvrtka. Redovito drži javna predavanja s tematikom Domovinskog rata.

dr. sc. Hrvoje Čapo, znanstveni suradnik

e-pošta: hrvoje.capo@gmail.com

Rođen je u Slavonskom Brodu 23.4.1981. godine gdje je završio osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Godine 1999. upisao jednopredmetni studij povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje je diplomirao 2003. s temom Židovi u Slavonskom Brodu 1941.-1943. Iste godine se zaposlio u Državnom arhivu u Slavonskom Brodu – Odjelu u Požegi gdje je radio do kraja 2004. godine. U međuvremenu upisao poslijediplomski znanstveni studij hrvatske povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje je magistrirao 1.3.2007. radom Svakodnevni život u Požegi od 1910. do 1921. godine – povijesnodemografska analiza. Tijekom 2005. radio u Državnom arhivu u Slavonskom Brodu – Odjelu u Novoj Gradiški gdje je bio voditelj Odjela. U lipnju 2005. položio stručni ispit za arhivista – specijalista za novije arhivsko gradivo. Od početka 2006. godine bio zaposlen u Državnom arhivu u Slavonskom Brodu, a od rujna 2007. radi u Hrvatskom institutu za povijest kao asistent – znanstveni novak na projektu Položaj i razvoj Hrvatske 1918.-1941.

dr. sc. Marko Zubak, znanstveni suradnik

e-pošta: markozubak@hotmail.com

Marko Zubak diplomirao je povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom studija radio je kao novinar i urednik na zagrebačkom “Radiju 101″. Magistrirao je 2004. godine na Odsjeku za povijest Central European Universityja u Budimpešti gdje je iste godine upisao doktorski studij na temu – Omladinski tisak u SFRJ (1968-1980): Alternativni medij komunizma. Akademsku godinu 2006./07. proveo je na znanstvenom usavršavanju na Osteuropa-Institutu na Freie Universitätu u Berlinu. Na Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu zaposlen je od kraja 2007. kao asistent na projektu Vlast i društvo: komunistički sustav u Hrvatskoj 1945.-1990., a bavi se prije svega omladinskim i studentskim pokretima i supkulturama, kao i općim problemima i pitanjima komunističke vladavine za trajanja SFRJ.

dr. sc. Josip Mihaljević, znanstveni suradnik

e-pošta: josip@isp.hr

Josip Mihaljević rođen je 1983. godine u Livnu gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. U josip mihaljevićsiječnju 2008. godine stekao je titulu diplomiranog povjesničara i profesora povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na kojem je 2015. godine obranio i doktorsku disertaciju Odnos vlasti i pojedinca u Hrvatskoj od 1958. do 1972. Primarno područje znanstvenog interesa mu je hrvatska i jugoslavenska povijest druge polovice 20. stoljeća, s posebnim naglaskom na teme iz društvene povijesti, te povijest komunizma i teorija totalitarizma. Od 2008. do 2009. godine radio je kao vanjski suradnik (istraživač) u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, a 2009. kao suradnik na izradi Hrvatskog biografskog leksikona pri Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža. Od lipnja 2009. zaposlen je na Hrvatskom institutu za povijest i sudjeluje u radu više znanstvenih projekata. Od 2016. do 2019. bio je zamjenik nacionalne koordinatorice u sklopu međunarodnog projekta Cultural Opposition: Understanding the Cultural Heritage of Dissent in the Former Socialist Countries, financiranog kroz program HORIZON 2020 Europske Unije. Od 2010. do kraja 2016. bio je tajnik Časopisa za suvremenu povijest, u kojem je 2016. vršio i dužnost pomoćnika glavne urednice. Član je uredništva časopisa Pilar: časopis za društvene i humanističke studije. Od 2015. do 2017. bio je vanjski suradnik Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a od 2015. predaje na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu na kojem izvodi kolegij Ideologija i praksa komunizma u povijesnoj perspektivi. Godine 2016. izabran je u zvanje znanstvenoga suradnika, a 2017. u nastavno zvanje docenta. Od 2016. autor je i voditelj emisije „Povijesne kontroverze” na Trećem programu Hrvatskoga radija za koju je 2019. nagrađen nagradom „Vjekoslav Klaić“ za popularizaciju povijesti koju zajednički dodjeljuju Društvo za hrvatsku povjesnicu i Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti. Autor je knjige Komunizam i čovjek: odnos vlasti i pojedinca u Hrvatskoj od 1958. do 1972. (Zagreb, 2016.) za koju je nagrađen Državnom nagradom za znanost za znanstvene novake te nagradom Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu. Dobitnik je i nagrade „Dr. Tomislav Markus” za novaka godine (2014.) Hrvatskog instituta za povijest. Član je Društva za hrvatsku povjesnicu i Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti.

dr. sc. Darjan Godić, znanstveni suradnik

e-pošta: dgodic@isp.hr

godic

Rođen je 1982. u Slavonskom Brodu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je 2008. na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu na temu „Osloboditeljska akcija “‘Bljesak’”. Od 2009. do 2011. radio je kao vanjski suradnik na projektu Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina koji je pokrenuo Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. Od 2011. zaposlen je kao znanstveni novak-asistent u Hrvatskom institutu za povijest gdje je radio na znanstvenom projektu Republika Hrvatska i Domovinski rat (1991. – 1995. – 2000.). Od 2013. do 2015. radio je kao suradnik-istraživač na projektu Hrvatski domovinski rat: strukture sjećanja koji su zajedno provodili Hrvatski institut za povijest i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. Tijekom 2014. sudjelovao je kao tajnik u organizaciji Znanstvenog skupa „1914. – prva godina rata u Trojednoj Kraljevini i Austro-Ugarskoj Monarhiji“. Od 2016. tajnik je Časopisa za suvremenu povijest koji izdaje Hrvatski institut za povijest. Godine 2017. doktorirao je na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s temom “Oružane snage pobunjenih Srba na području Like 1990. – 1995.“ pod mentorstvom dr. sc. Davora Marijana.

dr. sc. Lidija Bencetić, znanstvena suradnica

e-pošta: lidija.bencetic@gmail.com

dfs

Godine 2008. završava jednopredmetni studij povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Za rad ˝Rezolucija Informbiro – percepcija hrvatske javnosti na primjeru regionalnih novina˝ dobila je Rektorovu nagradu u akademskoj godini 2007./2008. Od 2009. zaposlena je na Hrvatskom institutu za povijest. U prosincu 2014. obranila je disertaciju na temu “Politička karikatura u listovima Borba i Vjesnik – komparativna analiza percepcije političkog i društvenog života u komunističkoj Jugoslaviji (1945. – 1962.)”.

Sudjelovala je u radu više domaćih i međunarodnih projekata: z-projekt “Povijest Istre: sustavi, institucije, društvo i identitet u 19. i 20. stoljeću”, međunarodni projekt Instituta za crkvenu povijest Katoličko-teološkog fakulteta Sveučilišta u Beču o obrazovanju pripadnika crkvene elite u Srednjoj Europi “Obrazovanje crkvene elite u Srednjoj Europi: Svećenički kolegij Sv. Augustina (‘Frintaneum’) u Beču kao visokoškolska ustanova Austrijske Monarhije 1816. – 1918.”, bilateralnom slovensko-hrvatskom projektu “Ekonomsko-socijalni aspekti tranzicije u Hrvatskoj i Sloveniji 1985. – 2005.”, europskom projektu financiranom iz programa HORIZON 2020 “COURAGE – Cultural Opposition: Understanding the Cultural Heritage of Dissent in the Former Socialist Countries”. Trenutno je angažirana na HRZZ projektu “Modernizacija urbanog života u Hrvatskoj kroz prizmu razvoja komunalne infrastrukture u 19. i 20. stoljeću”.

Znanstveno se usavršavala na Sveučilištu u Kentu (Velika Britanija) gdje je boravila tijekom jednomjesečne stipendije. Aktivna je u digitalno-humanističkoj zajednici Europe te je sudjelovala na okruglom stolu NeDiMAH-a u HAZU-u (14. studeni 2014.) i na okruglom stolu “DARIAH u Hrvatskoj – Hrvatska u DARIAH-u” (28. siječanj 2016.). Primarno su joj područje interesa hrvatska i jugoslavenska povijest od 1945. do 1990., s naglaskom na političke i društvene teme, na povijest hrvatskog iseljeništva, te u novije vrijeme na modernizaciju i urbani razvoj Zagreba u razdoblju od 1945. do 1990., s posebnim naglaskom na problematiku stambene izgradnje. Objavila je više radova o spomenutim temama te sudjelovala na više međunarodnih i domaćih konferencija. Autorica je knjige Komunizam u slici. Društveni i politički život Jugoslavije u karikaturama Vjesnika i Borbe (1945. – 1962.), nominirane za Državnu nagradu za znanost za znanstvene novake u 2017. godini.