Djelatnici na odjelu za novovjekovnu povijest

dr. sc. Alexander Buczynski, znanstveni savjetnik

Alexander Buczynski je završio Studij povijesti na Sveučilište u Utrechtu (Rijksuniversiteit Utrecht) 1988. godine. Godine 1986./87. i 1988./89. boravio je u Zagrebu kao gost student. Surađujući s Hrvatskim institutom za povijest (tada Institut za suvremenu povijest) od svog prvog dolaska u Zagreb, od 1. svibnja 1991. postaje stalnim suradnikom Instituta u okviru projekta “Vojna krajina – građa i studije”. Svoju disertaciju s naslovom: “Vojni komuniteti – središta građanstva u Hrvatskoj krajini. Povlašteni krajiški gradovi Bjelovar, Senj i Petrinja od 1787. do 1872. godine” obranio je 22. listopada 1993. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Iste godine postaje u okviru navedenog redovitog znanstveno-istraživačkog projekta voditeljem istraživačke teme “Gradovi Vojne krajine”. Prvog proscinca 1994. izabran je u zvanje višeg asistenta, 19. rujna 1998. u zvanje znanstvenog suradnika te 17. lipnja 2002. u zvanje višeg znanstvenog suradnika. Od 1996. do 2002. obnašao je dužnost glavnog i odgovornog urednika časopisa Povijesni prilozi. Sredinom ožujka 2001. postao je članom Upravnog vijeća Hrvatskog insituta za povijest te mjesec dana kasnije predstojnikom Odjela za novovjekovnu povijest Instituta. Od 2002. do 2006. vodio je znanstveno-istraživački projekt “Hrvatski staleški sabor” (0019022). Kao predstavnik Instituta postao je tajnikom Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti (HNOPZ) u veljači 1993. godine, a zamjenikom predsjednika 11. prosinca 1999. Godine 1999. bio je i predsjednik Organizacijskog odbora 1. kongresa hrvatskih povjesničara, koji se održao od 9. do 11. prosinca 1999. u Zagrebu. Od listopada 1997. kao predavač aktivno sudjeluje u nastavi na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Tako je od samog početka predavao obvezatni kolegij Opća povijest ranomodernog doba, a od 1998. i izborni kolegij Povijest Austrije. U rujnu 2002. postao je članom Stručnog vijeća Hrvatskih studija i zamjenikom pročelnika Studija povijesti. Pokrenuo je tada inicijativu da se na Studiju povijesti u okviru bolonjskog procesa pokreće projekt uvođenja ECTS bodovnog sustava. Novi nastavni plan Studija povijesti sa jednosemestralnim kolegijima počeo se primijeniti akademske godine 2003./2004. U travnju 2004. imenovan je ECTS-koordinatorom Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a na početku akademske godine 2004./2005. pročelnikom Studija povijesti. U studenom 2004. imenovan je koordinatorom za humanističke znanosti Povjerenstva za preustroj i razvoj sveučilišnih studija Sveučilišta u Zagrebu, a u listopadu 2006. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. Od siječnja do kraja travnja 2007. boravio je kao Research Fellow na Institute for Advanced Studies in the Humanities (IASH) Sveučilišta u Edinburghu radi arhivska istraživanja vezani za boravak škotskog mislioca Davida Humea i generala St Claira na Bečkom dvoru tijekom 1748.

Jelena Bulić, dipl. ang. i tal., asistentica

Rođena 24. listopada 1982. u Zagrebu. 2007. godine diplomirala anglistiku i talijanistiku, a 2006. završila dodatni studij luzitanistike. 2007. upisala poslijediplomski studij književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od listopada 2007. zaposlena kao znanstvena novakinja na Hrvatskom institutu za povijest.

dr. sc. Lovorka Čoralić, znanstvena savjetnica

Lovorka Čoralić rođena je 1968. godine u Zadru. Jednopredmetni studij povijesti završila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1990. godine. Magistarski rad pod naslovom “Ceste i putovi u srednjovjekovnim hrvatskim zemljama” obranila je 12. I. 1995. godine na istom fakultetu. Na Filozofskom fakultetu u Zadru obranila je 24. VII. 1998. godine doktorsku distertaciju pod naslovom “Hrvati u Mlecima” (objavljeno pod naslovom U gradu svetoga Marka: povijest hrvatske zajednice u Mlecima, Golden marketing, Zagreb, 2001.; nagrada Matice hrvatske za znanost za 2001. godinu).
Kao znanstvena asistenica bila je zaposlena od 1. I. 1992. godine u Zavodu za hrvatsku povijest FF u Zagrebu. Od 1. XII. 1997. zaposlena je u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu. U zvanje znanstvene suradnice izabrana je 18. XII. 1998. godine, a zvanje više znanstvene suradnice 15. I. 2003. godine. Dana 17. III. 2006. izabrana je, odlukom sa 2. sjednice Matičnog odbora za područje humanističkih znanosti – polje povijesti, povijesti umjetnosti, arheologije, znanosti o umjetnosti, etnologije i antropologije – u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika u znanstvenom području humanističkih znanosti – polje povijest. Dana 28. II. 2011. izabrana je u trajno zvanje znanstvenog savjetnika (II. izbor).
U svom znanstvenom radu poglavito proučava političke, gospodarske, kulturne i crkvene sastavnice iz povijesti istočnojadranske obale u razdoblju od kasnog srednjeg vijeka do kraja ranog novog vijeka, sa osobitim naglaskom na problematici nazočnosti i djelovanja iseljenika sa istočne obale Jadrana u Mlecima i na širem području Veneta. Kao stipendist organizacije Alpe Adria i Ministarstva vanjskih poslova Italije (Odsjek za kulturne veze) dva je puta (1992. i 1994. god.) boravila na stručnom usavršavanju u Veneciji. U proteklim je godinama objavila niz znanstvenih, stručnih i popularnih radova u hrvatskoj i inozemnoj periodici o hrvatsko-talijanskim povijesnim i kulturnim vezama, kao i o širim sastavnicama iz povijesti hrvatske obale u kasnom srednjem i ranom novom vijeku (vidjeti bibliografiju radova). Posljednjih godina u sklopu istraživačke djelatnosti proučava i povijest Boke Kotorske i albanskog priobalja u ranom novom vijeku. U novije vrijeme teme znanstvenih interesa L. Čoralić proširene su i na povijest hrvatskih vojnih postrojbi koje su u ranome novome vijeku (posebice u 17. i 18. stoljeću) ratovale u sastavu Mletačke Republike.
Kao djelatnica Hrvatskog instituta za povijest u posljednjem projektnom razdoblju bila je suradnica na projektu Instituta pod nazivom “Hrvatski staleški sabor” (broj projekta: 0019022). Od 1. I. 2007. voditeljica je znanstvenog projekta “Hrvatski istočnojadranski prostor i Mletačka Republika u ranom novom vijeku” (broj 019-0190611-0593).
Tijekom prošlih projektnih razdoblja bila je vanjski suradnik (u svojstvu konzultanta) sljedećih projekata: “Hrvati kao dio multikulturalnog identiteta okolnih zemalja” (šifra projekta: 0194303; voditelj: dr. Dragutin Pavličević) pri institutu “Ivo Pilar” u Zagrebu; projekta “Srednjovjekovna znanstvena baština Hrvata” (šifra projekta: 0203005; voditelj: akademik Franjo Šanjek) pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu; projekta “Hrvatsko-talijanski književni odnosi” (šifra projekta: 0130708; voditelj: dr. Mate Zorić) pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Odsjek za talijanski jezik i književnost) i projekta “Graditeljstvo i inventar od XVI. do XIX. stoljeća u Dalmaciji” (šifra projekta: 0020008; voditeljica: dr. Marija Stagličić) pri Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu.
Od akademske godine 1998.-1999. povremeni je predavač predmeta “Povijest Venecije”, a od akademske godine 1999.-2000. predmeta “Povijest Italije” pri Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Od akademske godine 2004.-2005. sudjeluje u poslijediplomskoj nastavi Katoličkog bogoslovnog fakulteta (specijalizacija “Crkva i kršćanstvo u Hrvata i pomoćne povijesne znanosti”, voditelj akademik Franjo Šanjek) kao nositeljica kolegija “Bratovštine na hrvatskom prostoru” i “Hodočašća”. Također od iste akademske godine sudjeluje u poslijediplomskom studijskom programu “Povijest Europe i Sredozemlja” Sveučilišta u Kopru (Slovenija) kao nositeljica kolegija “Jadran u europskom i svjetskom kontekstu od VI. do XVIII. stoljeća”. Od 2006. godine predaje na doktorskom studiju povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.
Stalna je suradnica Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža” u Zagrebu pri izradbi “Hrvatskog biografskog leksikona” i “Hrvatske enciklopedije”, a pri izradbi leksikografske edicije “Hrvatski leksikon” (I.-II., Zagreb 1996.-1997.) bila je glavna urednica struke povijest. Glavna je urednica struke povijest edicije “Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga”. Članica je uredništva časopisa “Croatica Christiana periodica” Instituta za crkvenu povijest Bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, časopisa “Annales” (“Anali za istrske in mediteranske študije”) u Kopru te “Hrvatske revije” Matice hrvatske.
Od 2007. godine voditeljica je projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske pod naslovom “Hrvatski istočnojadranski prostor i Mletačka Republika u ranom novom vijeku”.

dr. sc. Ivana Horbec, znanstvena suradnica

Rođena je 8. svibnja 1977. godine u Zagrebu, gdje je pohađala osnovnu školu i jezičnu gimnaziju. Od 1996. do 2000. pohađala je dodiplomski studij povijesti na Hrvatskim Studijima Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2000. diplomirala s temom Nastanak jozefinskih zemljovida u okviru vojnih reformi. Iste je godine upisala poslijediplomski studij hrvatske povijesti ranoga novog vijeka na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te 2004. obranila magistarski rad s temom Osnivanje Kraljevskog vijeća za Kraljevine Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju. U svibnju 2009. na istom je odsjeku obranila doktorsku disertaciju na temu Uprava i javne službe Banske Hrvatske u vrijeme vladavine Marije Terezije. Njezin istraživački interes usmjeren je na upravnu, društvenu i pravnu povijest ranoga novoga vijeka s naglaskom na razdoblje prosvjetiteljstva, a u inozemno iskustvo ubraja istraživačke boravke na Sveučilištima u Göttingenu, Beču i Budimpešti, kontinuirana istraživanja u austrijskim i mađarskim arhivima i bibliotekama te prisustvovanje nekoliko međunarodnih znanstvenih skupova i radionica.
Na Hrvatskom institutu za povijest zaposlena je od 1999., gdje sudjeluje u radu projekta Opis zemalja Kraljevine Hrvatske na vojnim kartama 18. i 19. stoljeća pod vodstvom dr. sc. Mirka Valentića. Od 2007. kao vanjski suradnik sudjeluje i u radu projekata Civilna Hrvatska ranog novovjekovlja: društveno-kulturno-politički odnosi, Nikola Šklec Lomnički (1729-1799) i njegovo doba te projekta Hrvatskoga državnog arhiva Izvori za novovjekovnu hrvatsku povijest. Od 2008. godine suradnik je Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža na izdanjima Hrvatskoga biografskog leksikona. Od kraja 2009. godine regionalni je voditelj (za područje Republike Hrvatske) međunarodnih projekata Kirchliche Elite-Bildung für Zentraleuropa. Das Priesterkolleg St. Augustin („Frintaneum“) in Wien als Post-Graduate-Einrichtung und Netzwerkstatt der Donaumonarchie 1816-1918 i Bischofslexikon der Habsburgermonarchie 1806 bis 1918 pod centralnim vodstvom Instituta za crkvenu povijest Katoličko-teološkog fakulteta Sveučilišta u Beču i Sveučilišta Gregoriana u Rimu.

dr. sc. Ivica Golec, znanstveni savjetnik u miru

Rođen 23. travnja 1943. u Petrinji. Osnovno školovanje i petogodišnju učiteljsku školu završio u rodnom gradu, a diplomu o završenom studiju drugog stupnja (VII/1) i visoku stručnu spremu upravno-pravnog smjera stekao (1967.) na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Zbog aktivnog sudjelovanja u radu Matice hrvatske na petrinjskom području onemogućavano mu je profesionalno bavljenje arhivistikom i regionalnom poviješću, zašto su 1971. obavljene potrebne predradnje i dogovori. Radio kao pravnik u privredi, a tek početkom demokratskih promjena u Hrvatskoj (1990.) počinje raditi kao arhivist – istraživač u Državnom arhivu Sisak. Od 1. veljače 1994. zaposlen u Hrvatskom insistutu za povijest i to kao istraživač na projektu Vojna krajina – građa i studije.
Znanstveni stupanj doktora društvenih, humanističkih i teoloških znanosti iz područja povijesnih znanosti stekao je 14. veljače 1996. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranom disertacije Vojni komunitet Petrinja (Militär Communität PetriniaOdjela za novovjekovnu povijest radi i nakon izbora u znanstveno zvanje znanstveni savjetnik. Od 01. siječnja 2007. suradnik je i na projektu Politički život u hrvatskom društvu od 1840-ih do 1940-ih godina. 1765.-1881.). U znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika (prvi izbor) izabran je 21. studenog 2006. god. Kao istraživač i suradnik na projektu Vojna krajina – društveno-kulturni integracijski procesi i nacionalni identitet (šifra projekta – 019-0190611-0596) unutar
U svom znanstvenom radu poglavito je istraživao i proučavao gospodarske, kulturne i političke teme vojnokrajiške povijesti (1765.-1881.), ali i teme iz povijesti bivšeg krajiškog prostora nakon razvojačenja 1881. do 1914. godine, s posebnim naglaskom na Petrinju i Bansku krajinu, odnosno Banovinu. Osim istraživanja vojnokrajiške prošlosti, posebice vojnih komuniteta, kao osnovnog znanstvenog interesa, znanstvene i stručne radove objavljivao iz društveno-gospodarske povijesti, kulturne povijesti, povijesti ustanova, političke povijesti, crkvene povijesti, povijesti svakodnevnog života, pravne povijesti, povijesti iseljeništva, povijesti sporta, demografije, biografike itd. Dosada arhivsko gradivo ponajviše istraživao u Hrvatskom državnom arhivu Zagreb, te državnim arhivima u Bjelovaru, Varaždinu i Sisku, a od inozemnih arhiva u Ratnom arhivu u Beču.
Od 1996. do 2006. god. uz suglasnost Instituta i Ministarstva znanosti kao vanjski suradnik, predavao hrvatsku povijest na Visokoj učiteljskoj školi u Petrinji. U naslovno nastavno-znanstveno zvanje docenta izabran 1999. godine. Znanstvenim i stručnim radovima, novinskim člancima i sudioništvom u radio i televizijskim emisijama sustavno promicao osnovne značajke vojnokrajiške povijesti, ali i problematiku hrvatske povijesti krajem 19. i početkom 20. st. O temama iz vojnokrajiške povijesti, te prošlosti Petrinje, Vojnog Siska i Banske krajine snimio preko 20 tv i radio emisija, a o istim temama držao znanstveno-popularna predavanja u više hrvatskih gradova. Autor je temeljnih radova iz vojnokrajiške prošlosti Petrinje i Banovine. Objavio 6 knjiga, te više od 80 znanstvenih, stručnih i preglednih radova u časopisima, zbornicima, leksikonima, novinama i sl. Sudjelovao je na domaćim međunarodnim znanstvenim skupovima, bio recenzent školskih udžbenika i niza znanstvenih članaka i knjiga. Višekratno član Stručnog povjerenstva prilikom obrane magisterija i doktorata na Filozofskom fakultetu i radio u komisijama za izbor u zvanja na Filozofskom fakultetu i Hrvatskom institutu za povijest (1998.-2007.).
Član je Hrvatskog arhivskog društva, Društva za hrvatsku povjesnicu, Arheološkog društva «Siscia» (tajnik od 1992- do 1998. god.), Matice hrvatske, Društva hrvatsko-slovačkog prijateljstva u Zagrebu, Družbe «Braća Hrvatskog Zmaja» i dr. Stalni je suradnik Leksikografskog zavoda «Miroslav Krleža» u Zagrebu, aktivan u izradi Hrvatskog biografskog leksikona. Za rad na promicanju i populariziranju hrvatske povijesti dobio više priznanja od središnjice Matice hrvatske u Zagrebu (zlatne povelje za knjigu Petrinjski biografski leksikon i Povijest školstva u Petrinji (1700.-2000.) i dr.), a za osobite zasluge u kulturi dobio je državno odličje Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Dobitnik zahvalnice Hrvatskog etnološkog društva iz Zagreba zbog održanih predavanja iz povijesti Banske krajine i sudjelovanja u radu II. Etnološke škole HED-a Banovina 2002. u Topuskom i sl.

Maja Katušić, prof., asistentica

Datum i mjesto rođenja: 4. kolovoz 1980., Zagreb
Obrazovanje: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, povijest, 2004.; profesor povijesti
Poslijediplomski doktorski studij povijesti, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu
Zaposlenja: Hrvatski institut za povijest, Hrvatski istočnojadranski prostor i Mletačka Republika u ranom novom vijeku (019-0190611-0593), asistentica od rujna 2007.
Suradnja: Leksikografski zavod Miroslav Krleža (Hrvatska enciklopedija od 2004.; Hrvatski biografski leksikon od 2005.; Leksikon Marina Držića od 2007.), Odsjek za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene HAZU u Zagrebu (objavljivanje latinskih izvora); Matica hrvatska (sinteza hrvatske povijesti); Institut društvenih znanosti Ivo Pilar (Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina).

Vedran Klaužer, prof., asistent

Datum i mjesto rođenja: 1. rujna 1980., Zagreb
Obrazovanje: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, povijest, 2007.; profesor povijesti
Poslijediplomski doktorski studij povijesti, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu
Zaposlenja: Hrvatski institut za povijest, Vojna krajina: društveno-kulturni integracijski procesi i nacionalni identitet, asistent od travnja 2009.
STRANI JEZICI:
engleski: aktivno
njemački: pasivno
mađarski: pasivno

dr. sc. Zlatko Kudelić, viši znanstveni suradnik

Dr. sc. Zlatko Kudelić rođen je u Zlataru (Republika Hrvatska) 14. veljače 1962. godine, gdje je završio osnovnu školu. Srednju školu završio je u Srednjoškolskom centru u Zaboku 1981. godine, a  iste je godine upisao studij povijesti i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na početku studija prebacio se na jednopredmetni studij povijesti i diplomirao 1989. godine, a od 1989. do 1992. godine predavao je povijest u osnovnoj, te povijest i latinski jezik u srednjim školama. Od 1. srpnja 1992. godine zaposlen je kao mlađi asistent u Hrvatskom institutu za povijest  na projektu “Društveni slojevi i vjerske zajednice 1848.-1918.”, a magistarski rad pod naslovom “Marčanska biskupija između 1670. i 1713. godine” obranio je 15. veljače 1996. godine. U sklopu projekta “Vojna krajina – građa i studije” između 1996. i 2000. godine istraživao je odnose Katoličke i Pravoslavne crkve na prostoru Vojne krajine i pitanje unije pravoslavnih krajišnika s Katoličkom crkvom, a doktorsku disertaciju pod naslovom ” Pravoslavlje i pitanje crkvene unije u Hrvatskoj od Žitvanskog mira 1606. godine do izbora unijatskog biskupa Pavla Zorčića 1670. godine” obranio je 15. lipnja 2000. godine. Od  22. kolovoza 2002. do prosinca 2005. godine dr. sc. Zlatko Kudelić bio je voditelj projekta “Vojna krajina”, a 5. prosinca 2003. godine izabran je u znanstveno zvanje znanstveni suradnik. Tijekom znanstvenog djelovanja dr. sc. Zlatko Kudelić je sudjelovao na tri znanstvena skupa i objavio veći broj znanstvenih, preglednih i stručnih radova. Na projektu Katolicizam, islam i pravoslavlje u integracijskim procesima u Bosni i Hercegovini  istraživanja dr. sc. Zlatka Kudelića bit će napose usmjerena prema analizi stavova hijerarhije Karlovačke mitropolije (Srpske pravoslavne crkve) o nacionalnointegracijskim procesima i međukonfesionalnim odnosima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

dr. sc. Teodora Shek Brnardić, viša znanstvena suradnica

OBRAZOVANJE:
- History Department, Central European University, Budapest.
Tema doktorata: “The Enlightened Officer at Work: The Educational Projects of the Bohemian Count Franz Joseph Kinsky (1739-1805) (obranjen 1. listopada 2004. i nostrificiran 24. veljače 2005.)
- Odsjek za povijest, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
Tema magistarskog rada: “Duhovni razvoj Baltazara Adama Krčelića (1715- 1778)- Obrazovanje između tridentinske tradicije i ranoga prosvjetiteljstva)” (obranjen 8. lipnja 1999).
- Odsjek za klasičnu filologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
Tema diplomskog rada: “Parodija u Petroniju” (obranjen 22. rujna 1994.).
- Obrazovni centar za jezike (klasično usmjerenje), Križanićeva 4a, Zagreb.
(oslobođena pisanja maturalne radnje i prijemnog ispita na Odsjeku za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu).
- O.Š. “Rudi Čajavec” (klasično usmjerenje), Kršnjavoga 2, Zagreb.

prof. dr. sc. Mirko Valentić, znanstvenik emeritus

Rođen 19. 09. 1932.;
Mjesto rođenja Ivanjska, Banja Luka, Republika
Bosna i Hercegovina; Hrvat, državljanstvo, hrvatsko
Matični broj u Ministarstvu znanosti RH (EZR): 51473;
Znanstveni savjetnik; reizbor 1994.;
Znanstvenik emeritus, izbor 2006.

Školovanje:
Maturirao 1953.;
Diplomirao 1961.; studij povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Doktorirao 1978.; Filozofski fakultet u Zagrebu, humanističke znanosti, polje povijesna znanost.
Tema doktorata: Hrvatsko-slavonska Vojna krajina i pitanje njezina sjedinjenja s Hrvatskom
1849.-1881.

Podaci o stručnom usavršavanju u inozemstvu:
Ratni arhiv u Beču, 1976. i 1977. (istraživanje arhivskog gradiva).

Zaposlenja i dužnosti:
Škola za odgajatelje, kao profesor povijesti (1961.-1964.);
Povijesni muzej Hrvatske, kustos (1964-1971.);
Hrvatski institut za povijest (1971.-2002.).
Ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest od 1990. do umirovljenja 2002. godine.

Od 1993. radi kao profesor na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagreb, Odjel za povijest, Kolegij Hrvatska od 16. do 18. stoljeća.
Od 2005. član Savjeta za pripremu prijatelja suda pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju.

Istraživački i znanstveni rad:
Istraživačke teme:
Vojna krajina; Prometna integracija i jadranska orijentacija Hrvatske; Migracijski i kolonizacijski procesi tijekom 16. i 17 stoljeća; Gradišćanski Hrvati; Velikosrpski projekti 19. i 20 stoljeća.