Djelatnici na odjelu za suvremenu povijest

dr. sc. Nada Kisić Kolanović, znanstvena savjetnica

Rođena je u Šibeniku 11. rujna 1949. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Zadru. Diplomirala je na Pravnome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1972. godine. Od 1973. godine zaposlena je u Hrvatskom institutu za povijest (tada Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske). Završila je poslijediplomski studij iz nacionalne državnopravne povijesti na Pravnome fakultetu u Zagrebu i magistrirala 1979. godine. Na istome fakultetu doktorirala je 1988. godine. Iste godine izabrana je u zvanje znanstvenog suradnika, 1998. u zvanje višega znanstvenoga suradnika, a 2002. u zvanje znanstvenoga savjetnika, znanstveno polje povijesnih znanosti. Od 1992. glavna je istraživačica i nositeljica nekoliko znanstveno istraživačkih projekata Hrvatskoga instituta za povijest koji su prihvaćeni kao programi trajne istraživačke djelatnosti od strane Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske – “Uspostava partijskog monopola u Hrvatskoj 1945.-1952”, “Društveni razvoj Hrvatske 1929.-1971.” i “NDH –sustav vladavine”. Voditeljica je Odjela za suvremenu povijest Hrvatskoga instituta za povijest i članica uredništva Časopisa za suvremenu povijest. Sudjelovala je u izvođenju poslijediplomske nastave i u povjerenstvima za obranu magistarskih i doktorskih radnji na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Zadru.

dr. sc. Zdravko Dizdar, znanstveni savjetnik

Zdravko Dizdar rođen je 27. I. 1948. u Oklaju, općina Promina, županija Šibensko-kninska, gdje je završio osnovnu školu, dok je gimnaziju (društveni smjer) završio 1966. u Zemunu. Studij povijesti (jednopredmetni smjer) započeo je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, i nakon prve godine nastavio te završio u travnju 1970. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Školske godine 1971/1972. radio je kao profesor povijesti privremeno u dvjema srednjim školama u Zagrebu, a od 1. III. 1972. bio je stalno zaposlen kao kustos u Regionalnom muzeju Pounja u Bihaću. Vodio je dvije muzejske zbirke (dokumenata i predmeta), objavljivao priloge u tisku, časopisima i zbornicima, te organizirao 15-ak tematskih izložbi iz novije povijesti Pounja (od 1878. do 1945.). Iz te problematike mu je bila i tema magistarskog rada: “Radnički pokret Pounja 1929-1941.”, koju je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranio 1979. Pored rada kustosa u Muzeju predavao je i povijest u dvije srednje škole i bio jedan od turističkih vodiča u Bihaću.
Kao magistar nastavio je poslijediplomski studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je 2001. obranio doktorsku disertaciju: “Četnički zločini u Bosni i Hercegovini od 1941.do 1945.” dobivši zvanje doktora znanosti.
Od 1980. stalno je zaposlen u dananjem Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu.
Posebno mu je područje istraživanja povijest hrvatskog naroda u Kraljevini Jugoslaviji te tijekom Drugoga svjetskog rata i poraća u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini (1918.-1945.). Do sada je bio uključen u rad na desetak znanstvenih projekata Instituta ili izvan njega, a posebice na znanstvenoistraživačkom projektu “Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću” (0019043), kojega je jedno vrijeme bio i voditelj, u okviru kojega je istraživao ljudske gubitke koje je prouzročio četnički pokret na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine 1941.-1945. godine. Sada je voditelj institutskog znanstvenoistraživačkog projekta: Položaj i razvoj Hrvatske 1918.-1941. (šifra projekta: 019-0190609-0580).
Sudionik je 25 domaćih i 12 međunarodnih znanstvenih skupova te 2 međunarodnih konferencija.
Objavio je 16 knjiga (samostalno ili kao koautor) te više od 70 rasprava i priloga, uglavnom u znanstvenim i stručnim časopisima.
Pored institutske znantveno-istraživačke djelatnosti uključen je i u nastavnu djelatnost. Tako je nekoliko puta držao javna predavanja u Zagrebu i sudjelovao u seminaru za učitelje i nastavnike osnovnih i srednjih škola pod nazivom: Strategije učenja i poučavanja o holokaustu, organiziranim od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, u Zagrebu-Jasenovcu od 27. do 29. siječnja 2005. Uključen je od 2005. kao vanjski suradnik u nastavu na Hrvatskim studijama gdje i sada drži kolegij: Hrvatski narod u prvoj Jugoslaviji i Drugom svjetskom ratu (1918.-1945.) te vodi jednu od istraživačkim skupina na poslijediplomskom doktorskom studiju povijesti. Kao član stručnih povjerenstava za ocjenu magistraskih radnji i doktorskih disertacija od 2004. sudjelovao je u nekoliko navrata u nastavnom procesu Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

dr. sc. Katarina Spehnjak, viša znanstvena suradnica u miru

Rođena 1954. u Županji, gdje je završila gimnaziju. Na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirala 1978. Iste godine zaposlila se u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske, sada Hrvatskom institutu za povijest. Istraživanje novije hrvatske povijesti, osobito povijesti Hrvatske nakon Drugoga svjetskog rata temeljno je područje stručnog bavljenja. Magistrirala 1984. na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, s temom “Narodni front Jugoslavije/SSRNJ – razvoj, programsko-teorijske osnove i procesi u društvenoj praksi 1945 – 1983.” Doktorsku disertaciju “Narodna fronta u Hrvatskoj kao instrument partijskog monopola 1945. – 1952.” obranila na istom fakultetu 1996. U zvanje znanstvene suradnice izabrana 2001., u zvanje više znanstvene suradnice 2005. U projektnom razdoblju 2002. – 2006. bila voditeljicom institutskog projekta ”Komunistički sustav vladavine u Hrvatskoj 1945. – 1972.” u kojem je bilo okupljeno još četvoro suradnika i novaka. Istraživala temu ”Hrvatska u britanskoj vanjskoj politici 1945. – 1948.” temeljeći istraživanja na dosad nekorištenoj britanskoj i domaćoj građi. Sada vodi institutski projekt ”Vlast i društvo: komunistički sustav u Hrvatskoj 1945.-1990.” u koji je uključen jedan znanstveni savjetnik, troje znanstvenih novaka i jedan vanjski suradnik. Radi na temi ”Hrvatska u britanskoj politici 1949.-1955.”

dr. sc. Vladimir Gajger, znanstveni savjetnik

Rođen je u Đakovu 1962. Na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je povijest i doktorirao 1996. s tezom “Njemačka etnička zajednica u Đakovu i Đakovštini od početka 19. do sredine 20. stoljeća”. Od 1993. radi u Hrvatskom institutu za povijest (tada Institut za suvremenu povijest) u Zagrebu. Istražuje povijest i sudbinu hrvatskih Nijemaca te partizansku i komunističku represiju i zločine u Hrvatskoj potkraj Drugoga svjetskog rata i u neposrednom poraću. Kao slijed tih bavljenja objavio je nekoliko knjiga, a u domaćim i stranim časopisima veći broj znanstvenih, stručnih i publicističkih radova i sudjelovao s izlaganjima na mnogobrojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima. Znatnu pozornost posvetio je i istraživanju povijest novčarstva, posebice tehnologiji upada u monetarne sustave krivotvorenjem novca tijekom 19. i 20. stoljeća na hrvatskim prostorima, o čemu je objavio niz znanstvenih, stručnih i publicističkih radova. U Hrvatskom numizmatičkom društvu, Zagreb član je Suda časti. Uz to istražuje povijest Đakova i Đakovštine u 20. stoljeću, o čemu je objavio niz znanstvenih, stručnih i publicističkih radova. Član je Društva prijatelja starina, Đakovo i član uredništva “Zbornika Muzeja Đakovštine” (Muzej Đakovštine, Đakovo). Član je uredništva “Časopisa za suvremenu povijest” (Hrvatski institut za povijest, Zagreb) i “Tokova istorije” (Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd). Vanjski je suradnik na znanstvenom projektu Instituta za savremenu istoriju u Beogradu “Srpsko društvo u jugoslavenskoj državi između demokratije i diktature”, koji se provodi uz potporu Ministarstva za nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije. U Hrvatskom institutu za povijest voditelj je znanstvenog projekta “Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću”, koji se provodi uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.

dr. sc. Davor Marijan, viši znanstveni suradnik

Davor MARIJAN (Priluka, 1966.) osnovnu i srednju školu završio u Livnu. U Zagrebu je završio dvopredmetni studij povijesti i arheologije na Filozofskom fakultetu. Na istom je fakultetu 2005. magistrirao s temom «Ustaške vojne postrojbe 1941.-1945» i 2006. doktorirao s temom «Jugoslavenska narodna armija i raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1987.-1992. godine». Od 2001. radi u Hrvatskom institutu za povijest na projektu «Stvaranje Republike Hrvatske i Domovinski rat 1991.-1995.-1998.». Bavi se vojnom poviješću Hrvatske i Jugoslavije u 20. stoljeću.

dr. sc. Mario Jareb, viši znanstveni suradnik

Mario Jareb rođen je 29. ožujka 1969. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Godine 1988. upisao je dvopredmetni studij povijesti i arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i diplomirao u srpnju 1994. godine. Tijekom ak. god. 1993/94. pohađao je poslijediplomski studij povijesti na Srednjoeuropskom sveučilištu (Central European University – CEU) u Budimpešti. Tamo je obranio rad (M.A. thesis) pod naslovom «The Croato-Hungarian relations in 1848 and 1849 in the Mirror of the Croatian Press» i stekao stupanj Master of Arts in History. Zajedničku su mu diplomu 20. srpnja 1995. godine izdali Sveučilište države New York (University of the State of New York) iz grada Albanya, država New York, SAD, i spomenuti CEU iz Budimpešte, Mađarska. Od listopada 1994. godine do srpnja 1995. godine boravio je u Hrvatskoj vojsci. U Hrvatskom institutu za povijest zaposlen je od 1. prosinca 1995. U proljeće 1996. pokrenuo je postupak nostrifikacije diplome izdane u srpnju 1995. Do jeseni 1998. sastavio je novi magistarski rad pod naslovom «Hrvatsko-mađarski odnosi od ožujka do rujna 1848. u svjetlu hrvatskog tiska», a 18. prosinca iste godine dobio je rješenje o potpunoj istovrijednosti diplome iz srpnja 1995. godine magistarskoj diplomi magistra humanističkih znanosti. Tijekom godine 1999. pokrenuo je postupak stjecanja doktorata znanosti, te je započeo rad na disertaciji pod naslovom «Razvoj i djelovanje Ustaškog pokreta od nastanka do travnja 1941. godine». Od rujna 2001. do svibnja 2002. boravio je kao Fulbrightov stipendist na Ruskom i istočnoeuropskom institutu (Russian and East European Universty – REEI) Sveučilišta Indiana (Indiana University), u gradu Bloomingtonu, Indiana, SAD.

Po povratku iz SAD-a u svibnju 2002. nastavio je rad na izradi doktorske disertacije. Istu je dovršio početkom 2003., kada je pokrenuo je postupak obrane na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Disertaciju je obranio 28. svibnja 2003. Od početka rada u Hrvatskom institutu za povijest do danas sudjelovao je u radu većeg broja znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu.

Tijekom akademske godine 2003./2004., 2004./2005. i 2005./2006. na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu predavao je izborni kolegij pod naslovom «Ustaško-domobranski pokret – Radikalni projekt u hrvatskoj politici».
Član je Matice hrvatske i Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, u kojem djeluje i kao moderator sekcije «Mediji i oblikovanje javnog mnijenja». Od jeseni 2004. povremeno surađuje u Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda «Miroslav Krleža». Od rujna 2005. član je hrvatske delegacije pri Međunarodnoj radnoj skupini za održavanje sjećanja, edukaciju i istraživanje holokausta (Task Force for International Co-operation on Holocaust Education, Remembrance an Research – ITF), a u veljači 2006. postao je predstavnik Ministarstva kulture RH u Savjetu Javne ustanove Spomen područje Jasenovac.
Osnovno istraživačko zanimanje dr. sc. Maria Jareba su Nezavisna Država Hrvatska i Ustaški pokret (odnosno Ustaško-domobranski pokret do godine 1941.). Trenutno radi na temi «Mediji i promidžba Nezavisne Države Hrvatske».

dr. sc. Davor Kovačić, znanstveni suradnik

Rođen 1966. u Zagrebu. Osnovnu i srednju školu završio u rodnom gradu. Nakon odsluženja vojnog roka upisao 1987. godine na Filozofskom fakulteta Sveučilišta u Zagrebu povijest kao prvi (A) predmet i arheologiju kao drugi (A1) predmet. Diplomirao u siječnju 1995. godine. Poslije završetka studija zaposlen kao arhivist – vježbenik na određeno vrijeme u Povijesnom arhivu grada Zagreba. Poslije kraće vrijeme radio na zamjenama kao profesor povijesti u VII. gimnaziji u Križanićevoj ulici i Kemijsko – tehnološkoj srednjoj školi u Vukovarskoj ulici. U siječnju 1998. godine zaposlen u Hrvatskom institutu za povijest kao znanstveni novak na projektu “Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu” i upisao poslijediplomski studij povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Poslije uspješno završenog poslijediplomskog studija, 2001. godine obranio magistarsku radnju pod naslovom “Koncentracijski logor Stara Gradiška 1941.-1945″. Na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na istom fakultetu prijavio doktorsku disertaciju pod naslovom “Razvoj i djelovanje policijsko sigurnosnog sustava NDH od 1941.-1945. godine» koji se nalazi u sklopu projekta «NDH – Sustav vladavine 1941.-1945» čija je voditeljica dr.sc. Nada Kisić-Kolanović. Disertacija je obranjena u prosincu 2005.

dr. sc. Zdravka Jelaska Marijan, znanstvena suradnica

Zdravka Jelaska Marijan rođena je 1967. godine u Splitu, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Povijest, kao jednopredmetnu studijsku grupu, diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1991. godine. Na istom je fakultetu 1999. godine obranila magistarski rad Trogirsko srednjovjekovno društvo (mentor: dr. T. Raukar), a 2006. godine doktorsku disertaciju Društveni razvoj Splita između dva svjetska rata (mentor: dr. Lj. Antić).

Od 1991. do 2001. godine radila je u Splitu, uglavnom u prosvjeti, u različitim vrstama škola, a najdulje u Trgovačkoj školi (1997.-2001.). Od 2001. zaposlena je u Hrvatskom institutu za povijest. Radi na projektu Položaj i razvoj Hrvatske 1918.-1941. (voditelj: dr. Z. Dizdar). Znanstveno-istraživačka djelatnost Zdravke Jelaska Marijan usmjerena je na različite teme iz društvene i gospodarske povijesti Dalmacije, prvenstveno teme vezane uz razdoblje 1918.-1941.

dr. sc. Vijoleta Herman Kaurić, znanstvena suradnica

Rođena sam 25. veljače 1973. u Pakracu. Osnovnu školu završila sam u Lipiku, a srednju u Pakracu 1991. godine. Iste sam godine upisala studij jednopredmetne povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kojega sam završila 17. srpnja 1997. obranom diplomske radnje o trgovištu Pakrac za vrijeme vlastelinstva Jankovića. Dana 11. siječnja 1998. primljena sam na mjesto znanstvenoga novaka u Hrvatskom institutu za povijest, Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu (Starčevićeva 8). Iste sam godine upisala poslijediplomski studij povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te sam 20. studenoga 1998. stekla zvanje mlađi asistent. Poslijediplomski studij završila sam 28. ožujka 2002. obranom magistarske radnje pod naslovom Funkcioniranje zdravstvene službe u Požeškoj županiji tijekom prvog svjetskog rata (153 str.), izrađene pod mentorstvom prof. dr. Nikše Stančića.
Doktorirala sam 19. studenoga 2007. s temom “Za naše junake… Rad dobrotvornih humanitarnih društava u gradu Zagrebu 1914.-1918.” (425 str.) pod mentorstvom dr. sc. Ive Goldsteina, nakon čega sam 30. studenoga 2007. stekla zvanje višega asistenta.
Dana 28. listopada 2009. izabrana sam u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika.
Školske godine 2010./2011. bila sam vanjski suradnik Odsjeka za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom zimskoga semestra predavala sam izborni predmet «Hrvatska u Prvom svjetskom ratu» na Preddiplomskom studiju povijesti te sam vodila Istraživačku skupinu 3. stupnja (suvremena povijest) na Doktorskom studiju povijesti na Hrvatskim studijima.
Primarno područje istraživanja mi je društvena povijest Prvoga svjetskoga rata na području Hrvatske i Slavonije, a posebice povijest zdravstva, istaknutih medicinskih djelatnika i djelovanje dobrotvornih društava. Sekundarno područje istraživanja mi je lokalna povijest, gdje središnje mjesto zauzima povijest Pakraca o čemu sam napisala knjigu Krhotine povijesti Pakraca – povijest naselja od prapovijesti do 1918., te jedno poglavlje u knjizi o gradovima RH.
Autorica sam još 26 različito kategorizirana znanstvena rada objavljena u domaćim znanstvenim časopisima i publikacijama, od ukupno 35 biografskih jedinica navedenih u CROSBI-ju. Od toga su četiri rada trenutno u postupku objave i dva bi trebala biti objavljena uskoro.
Surađivala sam s Leksikografskim zavodom «Miroslav Krleža» u ediciji Hrvatska enciklopedija te s Galerijom «Klovićevi dvori» na izradi kataloga u sklopu izložbe o Slavoniji.
Članica sam Društva za hrvatsku povjesnicu i Udruge za istraživanje povijesti žena «Klio» u sklopu koje sam održala javno predavanje o problematici istraživanja povijesti žena. U sklopu Aktiva za nastavnike osnovnih, odnosno srednjih škola, u organizaciji izdavačke kuće «Profil», održala sam dva javna predavanja o problematici Prvoga svjetskoga rata.

dr. sc. Zdenko Radelić, znanstveni savjetnik

Rođen je 20. svibnja 1954. u Mariboru, u Republici Sloveniji. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u rodnom gradu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je studij povijesti i sociologije 1979. Nekoliko mjeseci predavao je u osnovnoj i srednjim školama, a u Hrvatskom institutu za povijest (tada Institut za historiju radničkog pokreta) zaposlio se 1982. Na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu magistrirao je temom Jedinstveni sindikati Hrvatske 1944.-1948. u ožujku 1989., a doktorirao je temom Položaj snaga građanskog društva u Hrvatskoj 1945.-1950. u srpnju 1994. Sudjelovao je na projektu Uspostava partijskog monopola 1945.-1952. od 1990. godine. Predavao je na Hrvatskim studijima i na poslijediplomskom studiju povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je voditelj projekta Stvaranje Republike Hrvatske i Domovinski rat (1991.-1995.-1998.) u razdoblju od 2002. do 2006. Od 2006. do 2007. bio je voditelj projekta Republika Hrvatska i Domovinski rat (1991.-1995.-2000.), kojim se nastavlja istraživanje prethodnog projekta gotovo istoimenog naziva. Suradnik je projekta Vlast i društvo: komunistički sustav u Hrvatskoj 1945.-1990.

dr. sc. Martina Grahek Ravančić, znanstvena suradnica

Martina Grahek Ravančić rođena je 1978. godine u Rijeci. Osnovnu i srednju školu završila je u Zagrebu. Studij povijesti upisala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirala 2001. godine. Od 1. travnja 2002. zaposlena je kao znanstveni novak u Hrvatskom institutu za povijest, na projektu “Ljudski gubici Hrvatske u drugom svjetskom ratu i poraću”. Iste godine upisuje poslijediplomski studij Hrvatske povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te 2006. brani magistarski rad pod naslovom Bleiburg i “križni put” u historiografiji, publicistici i memoarskoj literaturi. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2011. godine brani i doktorsku disertaciju pod naslovom “Rad Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača na području Zagreba u razdoblju od 1944. do 1947″. Suradnica je na izdanjima Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i Matica hrvatska. Sudjelovala na nekoliko znanstvenih skupova i stručnih predavanja te objavila više znanstvenih i stručnih radova.

dr. sc. Marica Karakaš Obradov, znanstvena suradnica

Marica Karakaš Obradov rođena je 1. studenog 1970. u Donjim Andrijevcima gdje je završila osnovnu školu, a srednju školu pohađala je u Slavonskom Brodu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završila je 2000. godine dvopredmetni studij povijest i povijest umjetnosti. Poslije završenog studija radila kao srednjoškolski profesor i u Javnoj ustanovi Spomen područje Jasenovac. Od 1. kolovoza 2002. zaposlena je u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu na projektu “Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću”.  Godine 2006. stekla je znanstveni stupanj magistra znanosti obranivši rad s temom “Saveznička bombardiranja Nezavisne Države Hrvatske”, a doktorski rad naslovljen “Dobrovoljna i prisilna preseljenja u Hrvatskoj tijekom Drugog svjetskog rata i poraća” obranila je 2011. godine. Sudjelovala je na više domaćih i međunarodnih skupova, te  objavila više znanstvenih i stručnih radova. Godine 2008. objavila je knjigu “Angloamerička bombardiranja Hrvatske tijekom Drugog svjetskoga rata. Saveznički zračni napadi na Nezavisnu Državu Hrvatsku 1943. – 1945.” u izdanju Hrvatskog instituta za povijest. Tajnica je Društva za Hrvatsku povjesnicu i članica uredništva “Historijskoga zbornika”.

dr. sc. Nikica Barić, viši znanstveni suradnik

Rođen 1975. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je 1999. studij engleskog jezika i književnosti i povijesti. Na Hrvatskom institutu za povijest radi od 2001. na znanstvenom projektu “Stvaranje Republike Hrvatske i Domovinski rat 1991.-1995.-1998.”, a trenutno je u zvanju znanstvenog suradnika. Magistrirao je u lipnju 2002. godine temom Kopnena vojska domobranstva Nezavisne Države Hrvatske, 1941.-1945. Doktorirao je u studenom 2004. s disertacijom Republika Srpska Krajina na području Republike Hrvatske 1990.-1991.-1995. (secesija, glavne značajke i slom). Tajnik i član uredništva, a od 2007. glavni urednik Časopisa za suvremenu povijest. Od 2002. do 2005. na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu držao je kolegij «Hrvatski narod u Drugom svjetskom ratu». Za knjigu Srpska pobuna u Hrvatskoj, 1990.-1995. dobio je nagradu zagrebačkog Jutarnjeg lista za najbolju knjigu iz publicistike objavljenu tijekom 2005. godine.

dr. sc. Albert Bing, viši znanstveni suradnik

bing

Rođen 6. prosinca 1956. godine u Novom Sadu. Osnovnu školu, gimnaziju i fakultet završio u Zagrebu. Boravio u inozemstvu jednu i pol godinu (Francuska, Nizozemska, Engleska). Poznavanje PC-a i osnova informatike. Aktivno znanje engleskog i pasivno njemačkog jezika. Oženjen, otac dvoje djece.
OBRAZOVANJE:
Doktorat iz povijesnih znanosti (Hrvatsko-američki odnosi 1991.-1995.). Filozofski fakultet u Zagrebu (2005.)
Magisterij iz povijesnih znanosti (Američki način života u zagrebačkom dnevnom listu Obzor 1929.-1933.). Filozofski fakultet u Zagrebu (1999.)
Završen studij povijesti (A1) i filozofije (A2) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1985.). Diplomski rad (povijest) iz američke povijesti („Era progresivizma”).
Apsolvent na poslijediplomskom studiju „Management i organizacija” Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

dr. sc. Ivica Lučić, znanstveni suradnik

Rođen 12. svibnja 1962. u Ljubuškom, Bosna i Hercegovina.

Osnovnu školu i gimnaziju završio u Ljubuškom. Pravni fakultet završio u Mostaru. Magistrirao 2003. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao 2005. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Docent na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, gdje predaje Hrvatsku i bh povijest u Dvadesetom stoljeću i Historiografski praktikum.
Objavljivao radove u časopisima: Časopis za suvremenu povijest, Zagreb, National security and the Future, Zagreb, Gaudeamus, Mostar, Motrišta Mostar i Status Mostar.
Sudjelovao na nekoliko okruglih stolova i znanstvenih skupova u Zagrebu u prosincu 2001., u Berlinu u travnju 2002., u Mostaru u listopadu 2002., u Zagrebu u studenom 2002., u Zagrebu u prosincu 2005.
Značajniji skupovi bili su: U Neumu u listopadu 2005., na temu Ustavno-pravni položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini, pravni status, jezik, mediji, obrazovanje, kultura, u organizaciji Hrvatskog društva za znanost i umjetnost i Sveučilišta u Mostaru. U Zagrebu u studenom 2006., na temu Prijelomne godine hrvatske povijesti: Počeci domovinskog rata (1990.-1991.) u organizaciji Hrvatskog instituta za povijest. U Sarajevu u prosincu 2006. na temu Revizija povijesti, u organizaciji Instituta za istoriju u Sarajevu.

dr. sc. Igor Graovac, znanstveni savjetnik

Rođen 1. siječnja 1948. u Splitu. gdje je pohađao i završio osmogodišnju i glazbenu školu (violina) te maturirao na Klasičnoj gimnaziji.

Diplomirao 1971. na Fakultetu političkih nauka (sada: znanosti) u Zagrebu. Položio 1972. diferencijalne ispite za upis, a 1973. ispite na postdiplomskom studiju sociologije na Filozofskom fakultetu (FF) u Zagrebu, gdje je 7. svibnja 1996. obranio i doktorsku disertaciju Žrtve četnika u Hrvatskoj 1941.-1945. – sociološki aspekti, čime je stekao akademski naziv doktora društvenih znanosti (polje sociologija).
Od svibnja 1972. radi kao institutski pripravnik, asistent (istraživač asistent), znanstveni asistent, viši asistent, znanstveni suradnik i viši znanstveni suradnik u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske, potom Institutu za suvremenu povijest, sada Hrvatskom institutu za povijest (HIP) u Zagrebu.
U početku je uglavnom radio interdisciplinarna, prije svega povijesna, sociološka i statistička istraživanja struktura sudionika revolucionarnog rata 1941.-1945. u Hrvatskoj, a potom, od 1991. godine, i demografska te viktimološka istraživanja ljudskih gubitaka 1941.-1945. u Hrvatskoj, a u sklopu programa/projekta/teme Ljudski gubici Hrvatske u Drugome svjetskom ratu (6-02-101). Temu je ljudskih gubitaka u nas od 2002. godine, a u sklopu projekta Stvaranje Republike Hrvatske i Domovinski rat 1991.-1995.-1998. (0019045), nastavio za razdoblje Domovinskog rata 1991.-1995. godine.
Priredio je i objavio a) 32 izvorna znanstvena rada: 13 knjiga (u koautorstvu ili kao priređivač, ponajviše također u koautorstvu) te 19 članaka i rasprava (15 članaka i rasprava u knjigama/zbornicima radova i stalnim/periodičnim publikacijama te četiri članka i rasprave u časopisima), b) 15 stručnih radova (osam radova u knjigama/zbornicima radova i stalnim/periodičnim publikacijama, tiskovinama i časopisima te sedam biobibliografskih priloga) i c) 25 preglednih radova (13 ocjena i prikaza te popisa i 12 radova u knjigama/zbornicima radova i stalnim/periodičnim publikacijama, tiskovinama te časopisima), Sudjelovao je, usto, sa saopćenjima i na d) pet znanstvenih kongresa: na 6. i 8. kongresu historičara Jugoslavije u Crnoj Gori (CG) i Srbiji te 1. kongresu hrvatskih povjesničara u Hrvatskoj (Zagreb) i 1. i 2. hrvatskome žrtvoslovnom kongresu u Hrvatskoj (Vukovar i Zagreb), 17 znanstvenih skupova u CG, Mađarskoj i Srbiji te Hrvatskoj (Osijek, Split, Zadar i Zagreb) te 23 znanstvene konferencije, kolokvija, okrugla stola, promocije, seminara i tribine u Bosni i Hercegovini (BiH), Rumunjskoj, Srbiji i Turskoj te Hrvatskoj (Karlovac, Supetar na Braču i Zagreb). Nadalje je dao, odnosno obavio i e) 12 intervjua/razgovora u tiskovinama u BiH, CG i Srbiji te Hrvatskoj (Rijeka, Split i Zagreb), kao i u radio emisijama u Češkoj, te priredio četiri priloga u tiskovinama sa ciljem popularizacije znanstvenih rezultata. Usto je recenzirao i uredio sedam knjiga/monografija. Naposljetku je obavljao i mentorske te predavačke poslove u Političkoj školi u Kumrovcu i na Narodnom sveučilištu u Zagrebu.
Član je Hrvatskoga politološkog i Hrvatskoga sociološkog društva te Zajednice istraživača Dijalog, udruge za promicanje znanstvenog dijaloga, čiji je i predsjednik od 2003. godine.

dr. sc. Jakša Raguž, znanstveni suradnik

Rodio se 1972. godine u Dubrovniku gdje je završio osnovu i srednju školu. Godine 1991. upisao je dvopredmetni studij, smjer povijest – etnologija, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koji je završio 1997. godine i stekao status profesora povijesti i diplomiranog etnologa. Godine 1998. upisao postdiplomski studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koji je sam završio 2005. godine, obranivši magistarski rad pod nazivom Pokušaj utemeljenja «Republike Dubrovnik» 1991. – 1992.
Po završetku dodiplomskog studija radio je neko vrijeme kao profesor povijesti u XIII. općoj gimnaziji, gimnaziji «Lucijan Vranjanin», OŠ. «Ivo Andrić» i OŠ. «Josip Račić», sve u Zagrebu. Od 2001. godine zaposlen na Hrvatskom institutu za povijest, u Studijskom centru za proučavanje Domovinskog rata. Trenutno pohađa doktorski studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i izrađuje doktorsku disertaciju pod naslovom Konavle od raspada Jugoslavije do kraja Domovinskog rata.
Sudjeluje u radu znanstvenog projekta Triplex Confinium, Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koje se bavi problematikom hrvatskog višegraničja.
Od 2000. godine član je uredništva časopisa za popularizaciju zemljopisa i povijesti Meridijani koji izdaje istoimena tvrtka. Redovito drži javna predavanja s tematikom Domovinskog rata.

dr. sc. Hrvoje Čapo, asistent

Rođen je u Slavonskom Brodu 23.4.1981. godine gdje je završio osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Godine 1999. upisao jednopredmetni studij povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje je diplomirao 2003. s temom Židovi u Slavonskom Brodu 1941.-1943. Iste godine se zaposlio u Državnom arhivu u Slavonskom Brodu – Odjelu u Požegi gdje je radio do kraja 2004. godine. U međuvremenu upisao poslijediplomski znanstveni studij hrvatske povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje je magistrirao 1.3.2007. radom Svakodnevni život u Požegi od 1910. do 1921. godine – povijesnodemografska analiza. Tijekom 2005. radio u Državnom arhivu u Slavonskom Brodu – Odjelu u Novoj Gradiški gdje je bio voditelj Odjela. U lipnju 2005. položio stručni ispit za arhivista – specijalista za novije arhivsko gradivo. Od početka 2006. godine bio zaposlen u Državnom arhivu u Slavonskom Brodu, a od rujna 2007. radi u Hrvatskom institutu za povijest kao asistent – znanstveni novak na projektu Položaj i razvoj Hrvatske 1918.-1941.

Ivana Šubic, prof., asistentica

Ivana Šubic rođena je 16. studenog 1982. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu. Srednješkolsko obrazovanje stekla je u II Općoj gimnaziji, Križanićeva 4a. Akademske godine 2001./ 2002. upisala je studij povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je 17. studenog 2006., obranivši diplomsku radnju pod naslovom Misionari, putopisci i istraživači u Južnoj Americi od 18 do 20 stoljeća. Nakon završenog fakulteta radila je u Hrvatskom povijesnom muzeju kao vodič, stranim i našim grupama te vodila radionice za osnovnoškolsku djecu. Tijekom studiranja radila je i pomagala u udruzi povjesničara Ivan Lučić Lucius, kao i kod pripreme zbornika radova Lucius. Znanje engleskog jezika usavršila je u Dublinu, “The English Academy”, 1-2 Upper O’Connell Street, i “Swan Training Institute”, 9-11 Grafton ST., Dublin 2.

Od lipnja 2008. godine radi kao znanstvena novakinja-asistentica na projektu Položaj i razvoj Hrvatske 1918.- 1941. U Ljubljani na Filozofskom fakultetu boravila jedan semestar gdje je proučavala tisak u razdoblju od 1918. – 1941., pod mentorstvom dr. sc. Bojana Balkovca. Godine 2011. dobitnica stipendije CMEPIUS za jednosemestralni boravak na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, mentorica dr. sc. Danijela Trškan i dr. sc. Bojan Balkovec.

Marko Zubak, prof., asistent

Marko Zubak diplomirao je povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom studija radio je kao novinar i urednik na zagrebačkom “Radiju 101″. Magistrirao je 2004. godine na Odsjeku za povijest Central European Universityja u Budimpešti gdje je iste godine upisao doktorski studij na temu – Omladinski tisak u SFRJ (1968-1980): Alternativni medij komunizma. Akademsku godinu 2006./07. proveo je na znanstvenom usavršavanju na Osteuropa-Institutu na Freie Universitätu u Berlinu. Na Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu zaposlen je od kraja 2007. kao asistent na projektu Vlast i društvo: komunistički sustav u Hrvatskoj 1945.-1990., a bavi se prije svega omladinskim i studentskim pokretima i supkulturama, kao i općim problemima i pitanjima komunističke vladavine za trajanja SFRJ.

dr. sc. Josip Mihaljević, dipl. pov. i prof. povijesti, asistent

Rođen 21. ožujka 1983. godine u Livnu gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. U siječnju 2008. godine stekao titulu diplomiranog povjesničara i profesora povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kao najuspješniji diplomac godine, obranivši diplomski rad s naslovom: „Odnos Stranke prava prema bosansko-hercegovačkom pitanju i okupaciji Bosne i Hercegovine 1878. godine“. Mentorica mu je bila prof. dr. Iskra Iveljić. Tijekom studija bio je aktivni član studentske udruge ISHA Zagreb gdje je vršio i dužnost potpredsjednika (2005./06.) i sudjelovao u organizaciji dva međunarodna studentska seminara „Europe and Islam“ (Zagreb, 2005.) i „Cultural and Historiographical Perception of the Balkans“ (Zagreb, 2005.). Jedan je od osnivača studentskog časopisa Kluba studenata povijesti Pro tempore, a bio je i član uredništva međunarodnog časopisa studenata povijesti Carnival. Izlagao na međunarodnom studentskom stručnom seminaru “Dividing of Christianity” (Ohrid, 2005.). Akademske godine 2005./06. bio je demonstrator profesoru dr. Marijanu Maticki na predmetu „Hrvatska povijest XX stoljeća“, a u ljeto 2006. surađivao je s dr. Sally Kent (University of Wisconsin – Stevens Point) prilikom njenog istraživačkog boravka u Hrvatskoj. Surađivao je pri izradi knjige „Bibliografija hrvatske historiografije u povijesnim časopisima 2000.-2004.“ koja je izišla u sklopu projekta „Hrvatska historiografija i nastava povijesti (19.-21. stoljeće)“. Od listopada 2008. do lipnja 2009. godine radio je kao vanjski suradnik (istraživač) u Hrvatskm državnom arhivu u Zagrebu na projektu “Ratni zločini počinjeni nad hrvatskim građanima potkraj i neposredno nakon II svjetskog rata”, a od početka 2009. suradnik je pri Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža, na 8. svesku Hrvatskog biografskog leksikona. Akademske godine 2008./09. upisao je Poslijediplomski doktorski studij moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu (Hrvatska povijest u 19. i 20. stoljeću) na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu, a područje znanstvenog interesa mu je hrvatska povijest u socijalističkom razdoblju (1945. – 1990.). Od lipnja 2009. zaposlen je na Hrvatskom institutu za povijest kao znanstveni novak – asistent na znanstvenom projektu „Vlast i društvo: komunistički sustav u Hrvatskoj 1945. – 1990.

dr. sc. Domagoj Knežević, viši asistent

OSOBNI PODACI:
Ime i prezime: Domagoj Knežević
Datum i mjesto rođenja: 05. travnja 1977., Zagreb
e-mail: domagoj@isp.hr
OBRAZOVANJE:
Srednja škola: Prva opća gimnazija, Zagreb
Završena visoka škola: Hrvatski studiji, smjer povijest, zvanje profesor povijesti, upisao 2002., diplomirao 2006. kao prvi u generaciji s prosjekom ocjena 4.1, a diplomirao sa izvrsnim uspjehom na temu “Ružičaste zone, osloboditeljske akcije Maslenica i Medački džep”

Poslijediplomski studij: Polaznik poslijediplomskog doktorskog studija „Moderna i suvremena hrvatska povijest“na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

Goran Mladineo, prof., asistent

Rođen je 1979. u Benkovcu. Osnovnu školu i opću gimnaziju završio je u Visu. Dvopredmetni studij povijesti i geografije upisao je 1997. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je i diplomirao 2003. temom „Mađarski revizionizam“ (mentor: prof. dr. Božena Vranješ-Šoljan). Radio je kao profesor povijesti u Trgovačkoj školi u Zagrebu, a od srpnja 2009. je zaposlen kao asistent/znanstveni novak na Hrvatskom institutu za povijest (projekt: „Republika Hrvatska i Domovinski rat 1991.–1995.–2000.“). Polaznik je Poslijediplomskog doktorskog studija moderne i suvremene povijesti u europskom i svjetskom kontekstu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Stipe Kljajić, prof., asistent

Rođen 17. prosinca 1982. u Šibeniku. Srednju školu u Šibeniku pohađao od 1997. do 2001. godine. Godine 2001. upisao diplomski studij jednopredmetne povijesti na Filozofskom fakultetu na sveučilištu u Zagrebu, kojeg je završio u akademskoj godini 2006/07. s drugim najboljim prosjekom te godine na temu „Sol i ljudi na ranonovovjekovnom Jadranu“. Dobitnik fakultetske nagrade „Franjo Marković“ Filozofskoga fakulteta 2007. za multi-disciplinirana istraživanja povijesti Ravnih Kotara. Od godine 2008. polaznik je poslijediplomskog studija „Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu“ na istom fakultetu. Od travnja do listopada 2009. radio kao vanjski suradnik (istraživač) u na projektu „Ratni zločini počinjeni nad hrvatskim građanima potkraj i neposredno nakon II. svjetskog rata“ pod pokroviteljstvom Državnog Odvjetništva RH i Hrvatskog Državnog Arhiva. Nakon toga kratko surađivao na projektu Instituta Ivo Pilar „Leksikon iseljeništva i manjina“. Od  ožujka 2010. radi kao znanstveni novak na Hrvatskom institut za povijest na projektu „Nezavisna Država Hrvatska (1941-1945.): sociokulturni i komunikacijski aspekti“ i kao vanjski suradnik pri Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža na 8. svesku Hrvatskog biografskog leksikona. Istraživački interes mu je hrvatska intelektualna i kulturna povijest u vrijeme Kraljevine Jugoslavije i NDH.