Djelatnici na odjelu za srednjovjekovnu povijest

Sandra Begonja, prof., asistent

Rođena  je 9. veljače 1978 godine u Splitu, gdje je završila osnovnu i srednju školu ( II. jezična gimnazija). 1996 god. upisala je Tekstilno – tehnološki fakultet na Sveučilištu u Zagrebu, smjer Modni dizajn, gdje je diplomirala 2000 god. na temu Umjetnost fantazije u oblikovanju modne odjeće sa odličnim uspjehom. U rujnu 2001.god. upisala je dvopredmetni studij povijesti / povijesti umjetnosti – znanstveni smjer, na Filozofskom fakultetu na Sveučilištu u Zagrebu. Diplomirala je u svibnju 2008. g. sa odličnim uspjehom kod mentorice prof.dr.sc. Brune Kuntić – Makvić i prof. dr. sc. Petra Selema na temu Serapisov kult u Hrvatskoj na Odsjeku za staru povijest. Tijekom školovanja bila je državni stipendist Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te oba fakulteta završila sa odličnim uspjehom (među 10 % najboljih diplomiranih studenata na godini). Od 13. lipnja 2011 g. zaposlena je kao znanstveni novak na znanstvenom projektu dr.sc. Irene Benyovsky Latin Grad hrvatskog srednjovjekovlja: Društvene strukture, topografija, urbani život na Odjelu za srednjovjekovnu povijest Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. Stalni član je Društva povjesničara umjetnosti. Kao student Filozofskog fakulteta objavljivala niz članaka u časopisima te na raznim portalima (Udruga vojnih minijaturista, ART-UM) te objavila seminarski rad Škotsko i englesko slobodno zidarstvo u XVIII st. kao članak u časopisu Pro Tempore – Časopis studenata povijesti, br. 5., 2008.g., u izdanju Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu ( mentor: prof. dr. sc. Drago Roksandić ). Znanstveni interesi : simbolizam srednjovjekovnog likovnog jezika, arhitektura-urbanizam (povijesni razvoj grada), povijest križarskih redova, hrvatsko plemstvo, vojna povijest, mitovi i legende hrvatskog srednjovjekovlja).

dr. sc. Irena Benyovsky Latin, znanstvena savjetnica

Rođena je 14. studenog 1970. u Zagrebu, gdje je završila klasičnu gimnaziju. Od 1989. studirala je na Odsjecima za povijest i etnologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je i diplomirala 1996. na odsjeku za povijest. U listopadu 1993, 1995, 1996, 1997, 1998 sudjelovala je na Dubrovačkoj medijevističkoj radionici (u organizaciji Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Magistarski rad (“Public Space of Trogir in the 13th and 14th Centuries”, mentor dr. Janos Bák) obranila je 1995. na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti (Medieval Studies, CEU), a nostrificirala ga je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu 1997. Kao Fulbrightov stipendist, zimski i ljetni semestar 1999. provela je na Odsjeku za Srednjovjekovne studije sveučilišta Stanford (SAD) kao visiting fellow. Godine 1999–2001 zajedno s Tatjanom Buklijaš vodila međunarodni znanstveni projekt “Medieval Hospitals and Medical Knowledge in Southeastern Europe” (Group Research Support Scheme of the Open Society Institute Support Foundation). U studenom 2002. obranila doktorsku disertaciju na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu (pod naslovom “Društvena uvjetovanost razvoja gradskih prostora: Trogir 1250.-1450., mentor dr. Neven Budak). Na Hrvatskom institutu za povijest radi od 1997., a od 11. siječnja 2011. na znanstvenom radnom mjestu više znanstvene suradnice. Bila je član predsjedništva Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti (HNOPZ-a) od 1999.-2004.; sumoderator je sekcije za Urbanu povijest HNOPZ-a. Sudjelovala je u organizaciji više znanstvenih skupova i kongresa (između ostalog bila predsjednica Organizacijskog odbora II. kongresa hrvatskih povjesničara u Puli 2004.). Izlaganjima sudjeluje na velikom broju domaćih i međunarodnih skupova i radionica. Objavila više znanstvenih radova u domaćim i stranim znanstvenim časopisima (monografije: “Trogir u katastru Franje I.” (2005), “Srednjovjekovni Trogir. Prostor i društvo” (2009) i “Knjige općinskih nekretnina i najmova Dubrovnika (13.-18. st.)” I. I II, u suautorstvu s Dankom Zelićem (2007). Kao vanjski suradnik predaje na Odsjecima za povijest Filozofskog fakulteta i Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu (na kolegijima vezanim uz hrvatsku srednjovjekovnu povijest i urbanu povijest), te na poslijediplomskim programima Odjseka za povijest Hrvatskih Studija i Studija “Povijest stanovništva” Sveučilišta u Dubrovniku (od 2007. u zvanju docenta). Područje istraživanja je srednjovjekovna urbana povijest na području istočne obale Jadrana (osobito Trogir, Dubrovnik), socijalna topografija gradova, razvoj institucija i sl. Od veljače 2007.do prosinca 2010. pomoćnica je ravnatelja Hrvatskog instituta za povijest. Od 2007. voditeljica je projekta “Grad hrvatskog srednjovjekovlja: Društvene strukture, topografija, urbani život” te suradnica na projektu “Hrvatski istočnojadranski prostor i Mletačka Republika u ranom novom vijeku” (voditeljica dr. Lovorka Čoralić). Od 2009. glavna je urednica časopisa Povijesni prilozi.

dr. sc. Ante Birin, znanstveni suradnik

Rođen je 26. siječnja 1973. u Zagrebu gdje je završio osnovnu (O. Š. Antun Gustav Matoš) i srednju školu (Ugostiteljsko-hotelijerski obrazovni centar). Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studira dvopredmetni studij povijesti i arheologije (1991./92. – 1997.) a potom i poslijediplomski studij povijesti. Magistarski rad, pod naslovom “Statut grada Skradina”, obranio je 20. srpnja 2001. (mentor prof. dr. Tomislava Raukara) a doktorski rad, pod naslovom “Knez Nelipac i hrvatski velikaški rod Nelipčića”, obranio je 26. lipnja 2006. (mentor prof. dr. Tomislava Raukara).
Knjiga “Statut grada Skradina”, tiskana u nakladi Matice hrvatske Skradin, nagrađena je 2002. Srebrnom poveljom Matice hrvatske. U dva navrata nagrađen je stipendijom za sudjelovanjem na kongresu Convegni di studio sulla Magna Grecia pod radnim naslovom “Corinto e l’Occidente” u Tarantu, Italija (7.-11. X..1994.) kao i na stručnom seminaru o etruskologiji i italskim starinama pod radnim naslovom “Javni i privatni život Etruščana i italskih naroda” na Sveučilišta za strance (Universita per stranieri) u Perugii, Italija (3.-14. VII. 2000.). Od 1. siječnja 1998. zaposlen je u Hrvatskom institutu za povijest kao znanstveni novak (zvanje znanstveni suradnik). Od sveučilišne godine 2007./2008. na Hrvatskim studijima u Zagrebu drži kolegij Hrvatska kulturna i politička povijest srednjeg vijeka. Sudjelovao je na više domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova posvećenih temama iz hrvatskog srednjovjekovlja. Suautor je dva školska udžbenika (Povijest 6 : udžbenik za 6. razred osnovne škole i Povijest 2 : udžbenik za 2. razred gimnazije).

dr. sc. Hrvoje Kekez, asistent

Rođen je 3. travnja 1980. godine gdje je završio klasičnu Osnovnu školu „Izidor Kršnjavi“ (1990.-1994.), te potom Klasičnu gimnaziju, Križanićeva 4a (1994.-1998.). Dvopredmetni studij povijesti i informatologije (smjer: arhivistika) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 2004. godine obranivši diplomski rad „Grbovnice hrvatskog i slavonskog plemstva podijeljene od cara Leopolda II.“ i završivši studij unutar 10% najboljih studenata generacije. Od druge godine studija bio je stipendist državne stipendije Republike Hrvatske.
Po završetku studija neko je vrijeme radio kao nastavnik u osnovnim i srednjim školama. U svibnju 2005. godine zaposlio se kao arhivist-pripravnik u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu (Odjel za informacije i komunikaciju, Razvojna i matična služba). U prosincu 2006. godine položio je stručni arhivistički ispit i dobio zvanje arhivist – specijalist za starije arhivsko gradivo.
Od prosinca 2006. godine radi u Odjelu za srednjovjekovnu povijest Hrvatskog instituta za povijest. Surađivao je na znanstvenom projektima „Hrvatski plemićki rodovi, njihovi posjedi i utvrđeni gradovi” (2006.) i „Hrvatsko srednjovjekovlje: plemstvo i pučanstvo, vlasti i institucije” (od 2007.). Akademske godine 2007./2008. upisao je poslijediplomski doktorski studij povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. U više je navrata boravio na arhivskim istraživanjima u Budimpešti i Beču Tijekom zimskog semestra akademske godine 2009./2010. boravio je na znanstveno-istraživačkoj stipendiji Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske na Institute for Medieval Studies, University of Leeds i Institute of Historical Research, University of London. U prosincu 2009. godine obranio je sinopsis doktorskog rada pod naslovom „Plemićki rod Babonića do kraja 14. stoljeća“.
Bavi se temama o srednjovjekovnom hrvatskom i slavonskom plemstvu, ali i problematikom srednjovjekovnog urbaniteta i proučavanjem hrvatske heraldičke baštine. Autor je povijesnih priručnika „Grbovi gradova u Republici Hrvatskoj“ i „Bitke prekretnice hrvatske povijesti“ te petnaestak znanstvenih i stručnih radova, brojnih prikaza i enciklopedijskih natuknica. Sudjelovao je na desetak međunarodnih inozemnih i domaćih znanstvenih skupova, te je održao desetak javnih pozvanih predavanja. Sudjelovao je u izradi „Karlovačkog leksikona“, te je vanjski suradnik Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“ („Hrvatska enciklopedija“, „Leksikon Marina Držića“ i „Hrvatski biografski leksikon“) i međunarodnog projekta „International Medieval Bibliography“ u organizaciji Institute for Medieval Studies, University of Leeds (contributor for Croatia).

dr. sc. Milan Kruhek, znanstveni savjetnik u miru

Rođen je 28. XII 1940. u Zamlači kod Varaždina. Osnovnu školu završio u Varaždinu, a Dominikansku klasičnu gimnaziju u Bolu na o. Braču. Studij arheologije s klasičnom filologijom diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Poslijediplomski studij Pomoćnih povijesnih znanosti i magisterij završio na Filozofskom fakultetu u Zadru 1983.g., a doktorat iz područja povijesnih znanosti postigao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1990.g.
Zaposlio se 1969. u Muzeju Hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, a od 1971. do 2001. radio kao kustos u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu. U toj ustanovi, napredujući u radu , stekao i najviše stručno zvanje, zvanje muzejskog savjetnika.
G. 2001. prelazi na posao u Hrvatski institut za povijest kao znanstveni suradnik. Tu, radeći kao znanstvenik na znanstvenim projektima Instituta, također stekao najviše znanstveno zvanje, zvanje znanstvenoga savjetnika u prvom i drugom reizboru u trajno zvanje. Uz znanstveni rad obavljao i poslove voditelja projekta, poslove zamjenika ravnatelja a u vremenu od 2003. do 2007. i ravnatelja Instituta. Poslije toga i danas opet obavlja dužnost voditelja projekta za hrvatsku srednjovjekovnu povijest.
Rezultati rada:
Uz stručne muzeološke poslove u muzejskoj struci, te znanstveni rad na više kapitalnih znanstvenih projekata na polju povijesne znanosti i hrvatske kulture, objavio više od stotinu znanstvenih i stručnih radova, znanstvenih knjiga i više stručnih i popularnih publikacija. Održao na desetke znanstvenih i stručnih predavanja u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama (Austrija, Njemačka,Mađarska, Poljska, Litva, Slovenija), djelovao u širenju znanosti, znanja i kulture preko radija, HTV i drugih medija. Sudjelovao kao predavač i profesor u visokoobrazovnim institucijama: na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na Teološkom fakultetu u Zagrebu, na poslijediplomskim studijama a i sada predaje kao gost-prof. na Veleučilištu u Karlovcu. Kao voditelj i mentor pomogao mnogim mlađim znanstvenicima u stjecanju magisterija i doktorata znanosti.
Uz znanstveni i stručni rad uvijek je bio angažiran i u javnom i društvenom radu, vršeći na pr. godinama dužnost tajnika Hrvatskog muzejskog društva, kao urednik ili član uredništva više znanstvenih i stručnih časopisa. Bio je aktivan i u društvenim obvezama i dužnostima; primjerice, član Gradskog poglavarstva grada Karlovca u dva izborna mandata.
Priznanja i nagrade:
Za rezultate profesionalnog rada i javnog djelovanja dobio je više različitih javnih i društvenih priznanja i nagrada. Svakako je najveće priznanje Odlikovanje Predsjednika Republike Hrvatske s likom Ruđera Boškovića za znanstveni rad (1995.) i Nagrada grada Karlovca dobivena za javni i kulturni rad (1998.)

dr. sc. Zef Mirdita, znanstveni savjetnik u miru

Rođen je u Prizrenu 13. ožujka 1936. U Prizrenu je završio pučku školu, a klasičnu gimnaziju pohađao je u Pazinu i Zagrebu. Na katoličkom teološkom fakultetu u Zagrebu 1958. apsolvirao je Filozofiju. Školske godine1959./1960. upisao je povijesnu grupu na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, položivši predhodno državnu gimnaziju. Od 1961./1962. bio je demonstrator na katedri za Hrvatsku povijest kod prof. dr. Jaroslava Šidaka. Diplomirao je 8. srpnja 1965. godine, a doktorirao je na istom fakultetu 3. studenoga 1972. godine temom “Dardanci i Dardanija u antici”.
Od 1. siječnja 1966. godine prešao je u Prištinu kao neovisni asistent na Odsjeku za povijest i to za antičku povijest. Godine 1973. bio je izabran za docenta, čime je preuzeo Katedru povijesti Staroga vijeka na Filozofskom fakultetu u Prištini, Godine 1978. bio je izabran za izvanrednog profesora, a 1983. godine za redovnog profesora. 3. travnja 1991. izabran je za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Kosova. Od 1. ožujka 1993. nalazi se u Hrvatskom institutu za povijest u zvanju znanstvenog savjetnika. Bio je Voditelj projekta “Vlasi – staro balkansko stanovništvo od povijesne pojave do danas”. 1980.-1990. godine bio je član nacionalnog komiteta Jugoslavije za Balkanologiju. Od 1999. potpredsjednik je Društva hrvatsko-albanskog prijateljstva, a od svibnja 2003. član je Savjeta za nacionalne manjine pri Vladi RH.
Od školske godine 1997./1998. u zvanju redovnog profesora drži kolegij iz povijesti Staroga vijeka- Stari Istok na Filozofskom fakultetu “J.J.Strossmayer” u Osijeku. Sudjelovao je na mnogim svjetskim, međunarodnim i domaćim kongresima i znanstvenim skupovima. Kao gost profesor držao je predavanja na nekoliko europskih sveučilišta, i to u Beču, Jeni, Münchenu, Rimu “La Sapienza”, Sofiji, Tirani i Zagrebu. Bio je član redakcija znanstvenih časopisa u Prištini i Zagrebu (Nastava povijesti), te član kosovske redakcije za “Enciklopediju Jugoslavije”. Stalni je suradnik i “Hrvatske Enciklopedije”.
U kolovozu 1973. sudjelovao je na arheološkim iskopavanjima u Albaniji, a 1974. godine kao stipendist talijanske vlade bio je na specijalizaciji na Katedri povijesti Staroga vijeka na Rimskom sveučilištu “La Sapienza”. Godina 1976.-1977. i 1991.-1992. kao stipendist Alexander von Humboldt-Stiftung-a boravio je na specijalizaciji iz povijesti Staroga vijeka i paleobalkanistike – arheologija u Heidelbergu i u Münchenu.
Osim sedam znanstvenih knjiga, objavljeih na albanskom, njemačkom i hrvatskom, objavio je i više od 100) studija, rasprava, preglednih radova, članaka, recenzija, bilješki, polemika i dr. i to na albanskom, hrvatskom, francuskom, engleskom, njemačkom, talijanskom, u domaćim i stranim časopisima. Godine 2005. dobio nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za knjigu godine 2004. “Vlasi u historiografiji”. 2009. godine izdaje knjigu Vlasi – starobalkanski narod.

dr. sc. Jadranka Neralić, znanstvena savjetnica

Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu: studije Engleskog jezika i književnosti (A1) i Arheologije (A2) 1. travnja 1983. godine s temom “Tipologija etruščanskih sarkofaga s natpisom” na Odsjeku za arheologiju.
1987. godine apsolvirala studij Talijanskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
25. siječnja 1989. godine magistrirala na Odsjeku za Arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu s temom “Epigrafija u djelima pisaca hrvatske povijesti”.
16. listopada 1991. godine diplomirala na poslijediplomskom studiju Bibliotekarstva u Vatikanskoj Apostolskoj Biblioteci (zvanje: bibliothecarius)
2. srpnja 1992. godine diplomirala na poslijediplomskom studiju Paleografije, diplomatike i arhivistike u Scuola Vaticana di Paleograija, diplomatica ed archivistica, pri Tajnom vatikanskom arhivu (zvanje: paleographus et archivarius).
18. veljače 2004. godine doktorirala na Odsjeku za Povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu s temom «Rimska kurija i crkvene nadarbine u Dalmaciji 15. stoljeća».
Od 25. 8. 2010. godine dopredsjednik (vice-president) Međunarodnog odbora za povijest i studije o kršćanstvu (Commission internationale d’Histoire et d’Etudes du Christianisme, CIHEC).
Upisana u registar istraživača Republike Hrvatske od 30. prosinca 1988. godine u području “povijest” (matični broj 127411)

Zaposlenja:
1. Od 1. listopada 1985. do 1. studenoga 1992. godine kao asistent u Zavodu za povijesne znanosti HAZU;
2. Od 1. svibnja 1995. godine zaposlena sam u Hrvatskom institutu za povijest na projektima:

“Povijest Kraljevine Hrvatske i katoličke crkve od 16. do 20. stoljeća prema građi Vatikanskih arhiva”
“Hrvatska latinistička historiografija», “Historiografija hrvatskog redovništva u 17. i 18. stoljeću”,
“Hrvatski istočnojadranski prostor i Mletačka Republika u ranom novom vijeku: građa i prinosi”.

Znanstvena usavršavanja:
1. akademske godine 1985/86 Tečaj paleografije i diplomatike u organizaciji Zavod za povijesne znanosti JAZU (HAZU)
2. Od 1. travnja do 1. srpnja 1989: paleografija, diplomatika, kodikologija i arhivistika na “Istituto di paleografia” i povijest srednjega vijeka na «Istituto di Storia Medievale» Rimskoga Sveučilišta «La Sapienza».
3. rujan 2006: Max Planck Institut für Europäische Rechtsgeschichte u Frankfurtu.

Sudjelovala na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima sa temama koje obrađuju izvore za srednjovjekovnu crkvenu povijest u hrvatskim krajevima.

dr. sc. Ana Novak, viša asistentica

Rođena je u Zagrebu 29. lipnja 1975. U Zagrebu završila osnovnu i srednju školu (VII. opću gimnaziju). Nakon srednje škole upisala (1994/ 95. godine) studij jednopredmetne arheologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala u veljači 2002. godine na temi iz područja srednjovjekovne nacionalne arheologije. Od 2003. godine zaposlena na mjestu asistenta na Odjelu za srednji vijek. Pod vodstvom dr. Milana Kruheka sudjeluje u radu projekta pod nazivom Hrvatsko srednjovjekovlje: plemstvo i pučanstvo, vlasti i institucije. Završila Poslijediplomski znanstveni studij hrvatske povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, smjer srednji vijek. Godine 2011. obranila je doktorsku disertaciju naslovljenu “Gorski arhiđakonat Zagrebačke biskupije u razdoblju 1334. do 1501. godine (Povijesni razvoj crkvenoadministrativnoga područja)”. Glavna joj je preokupacija crkvena povijest srednjega vijeka, posebno vezano uz redovništvo, njegov razvoj i djelovanje na području srednjovjekovne Slavonije i Hrvatske.
Također kao zamjenica tajnice sudjelovala u organizaciji međunarodnog znanstvenog skupa pod nazivom Fenomen ´krstjani´u srednjovjekovnoj Bosni i Humu održanom u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu 23.-24. 10. 2003. godine te kao tajnica Međunarodnog znanstvenog skupa vezanog uz 600. obljetnicu osnutka pavlinskog samostana u Kamenskom pod nazivom Pavlinski samostani u Karlovačko-ozaljskom kraju, održanom u Karlovcu i Kamenskom 20.-21. svibnja 2004. godine
Kao arheolog sudjelovala na brojnim terenskim istraživanjima, obilascima terena i rekognosciranju već tijekom studija arheologije te kasnije u sklopu projekta na kojemu sam zaposlena. Za potrebe rada na projektu u nekoliko navrata boravila u Budimpešti vezano uz arhivski rad u Budimpeštanskim arhivima i knjižnicama (Elte, CU).

dr. sc. Zrinka Pešorda Vardić, znanstvena suradnica

Rođena je 1974. u Stuttgartu, SR Njemačka. Maturirala je 1992. godine u VII. gimnaziji u Zagrebu. Studij jednopredmetne povijesti završila je 1997. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirala je 2002. godine i doktorirala 2006, također na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na Hrvatskom institutu za povijest zaposlena je od 1. siječnja 1998. godine, i to na projektima Opis zemalja Kraljevine Hrvatske na vojnim kartama, voditelj: dr. sc. Mirko Valentić (1996.-2002.), potom Naselja i društveno-političke zajednice srednjovjekovne Hrvatske, voditelj: dr. sc. Ante Škegro (2002.-2006.), te od 2007. godine na projektu Grad hrvatskog srednjovjekovlja: društvene strukture, topografija, urbani život, voditelj: dr. sc. Irena Beyovsky Latin.
Od 1994. do 1998. godine redovito je sudjelovala u Dubrovačkoj medievističkoj radionici pri Međunarodnom središtu hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku, pod vodstvom dr. sc. Zdenke Janeković Römer i dr. sc. Nelle Lonze. Sudjelovala je na više znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu, te objavljivala u domaćim i međunarodnim publikacijama. Od 1997. do 2000. godine surađivala je s Austrijskom akademijom za znanost u prikupljanju građe za ediciju “Sozialgeschichte der Habsburger Monarchie”. Surađuje s Leksikografskim zavodom “Miroslav Krleža” u edicijama Hrvatski biografski leksikon, Hrvatska enciklopedija i Leksikon Marina Držića.
Od ljetnog semestra akad. god. 2005./2006. sudjeluje u dodiplomskoj, a od akad. god. 2006./2007. i u poslijediplomskoj nastavi na Odjelu za povijest Hrvatskih studija.
Od 2010. godine potpredsjednica je Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti. Tajnica je uredništva časopisa Povijesni prilozi i član uredništva Review of Croatian History u izdanju Hrvatskog instituta za povijest.
Glavno područje njezina istraživanja jest povijest srednjeg vijeka. Istraživala je teme iz društvene i vjerske povijesti srednjovjekovnog Dubrovnika, proučavala je odnos Dubrovačke Republike prema Ugarskom kraljevstvu, a u posljednje vrijeme bavi se problematikom kasnosrednjovjekovnog građanstva.
Posjeduje znanje engleskog, njemačkog, talijanskog i latinskog jezika.

dr. sc. Gordan Ravančić, viši znanstveni suradnik

Rođen je 1972. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Jednopredmetnu povijest diplomirao je 1996. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a 1997. stekao status Master of Arts in Medieval Studies na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti (Mađarska). Godine 1999. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu magistrirao je s temom Život u krčmama u kasnosrednjovjekovnom Dubrovniku, a 2006. obranio doktorsku disertaciju pod naslovom Kuga u Dubrovniku 1348-1349. Od 1. siječnja 1998. radi u Hrvatskom institutu za povijest. Od iste školske godine predaje i na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, gdje drži radne grupe iz nacionalne povijesti srednjeg vijeka te kolegij o uporabi računala u povijesnim istraživanjima. Suradnik je na nekoliko izdanja Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Sudjelovao na više domaćih i stranih znanstvenih skupova vezanih uz društvenu povijest i hrvatsko srednjovjekovlje. Autor je nekoliko osnovnoškolskih i srednjoškolskih udžbenika.

dr. sc. Ante Škegro, znanstveni savjetnik

Rođen je 16. 04. 1961. na Okolišću, Bugojno, Bosna i Hercegovina. Završio 1979. g. gimnaziju „Ruđer Bošković“ u Dubrovniku. Diplomirao 1986. g. na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu (Odsjek za istoriju i latinski jezik i rimsku književnost). Magistrirao 1991. g. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu sa temom „Antička ekonomika u Bosni i Hercegovini na osnovi epigrafskih izvora“. Doktorirao 1998. g. na Filozofskom fakultetu u Zadru Sveučilište u Splitu disertacijom „Gospodarstvo rimske provincije Dalmacije u vrijeme principata“. Od 1986. do 1992. g. djelatnik u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu (Centar za balkanološka ispitivanja). Od kraja 1992. do sredine 1994. stipendist Deutscher Akademischer Austausch Dienst u Seminaru für Alte Geschichte der Universität Heidelberg u Heidelbergu (SR Njemačka). Od 1997. djelatnik Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. Znanstveni suradnik od 1998., viši znanstveni suradnik od 2003., znanstveni savjetnik od 2007. g. Akad. god. 1997./1998. g. predavač kolegija „Historia Ecclesiae Universalis“ na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove i Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu. Od 1997. do 2003. nositelj i predavač kolegijâ „Stara povijest“ i „Stara povijest hrvatskih zemalja“ na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Od 2003. do 2009. g. nositelj i predavač kolegijâ „Povijest staroga vijeka“, „Stara povijest Istoka“, „Povijest Helade i Rimske države sa starom povješću na našim prostorima“ na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Od 2001. do 2007. nositelj i predavač kolegijâ „Povijest staroga vijeka“, „Povijest srednjega vijeka“ i „Opća povijest“ na Visokoj učiteljskoj školi u Petrinji. Glavni istraživač znanstvenog projekta „Naselja i društveno-političke zajednice srednjovjekovne Hrvatske“ (širfa: 0019012). Predmet znanstveno-istraživačkog interesa su subjekti i društvene strukture od kasne antike do srednjeg vijeka te pojedini segmenti novije crkvene povijesti.

Bruno Škreblin, prof., asistent

Rođen je 1981. godine u Zagrebu. Srednjoškolsko obrazovanje stekao u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu gdje je maturirao u školskoj godini 1999./2000. Godine 2000. upisao jednopredmetni studij povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 2006. obranivši diplomski rad pod naslovom Etničke i političke skupine u srednjovjekovnom gradu – primjer gradečkih lingui koji je naknadno objavljen s ocjenom izvornog znanstvenog rada. Od listopada 2007. zaposlen u Matici hrvatskoj u tajništvu za ogranke Matice hrvatske. Od srpnja 2009. znanstveni novak na Hrvatskom institutu za povijest na projektu Grad hrvatskog srednjovjekovlja.