Djelatnici na odjelu za hrvatsku povijest 19. stoljeća

 

Lidija Bencetić, dipl. pov., asistentica

Rođena u Karlovcu 1984. godine. Diplomirala jednopredmetnu povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u rujnu 2008. godine, kao prva u svojoj generaciji sa temom Staljin – Tito. Dobitnica je Rektorove nagrade u akademskoj godini 2007./2008., naslov rada je Rezolucija Informbiro – percepcija hrvatske javnosti na primjeru regionalnih novina. Bila je korisnica i državne stipendije u razdoblju od 2005. – 2008. godine. Od travnja 2009. godine zaposlena je na Hrvatskom institutu za povijest, na projektu Povijest Istre: sustavi, institucije, društvo i identitet u 19. i 20. stoljeću (019-0190613-0603). Upisana je na poslijediplomski doktorski studij povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.

E-mail: lidija@isp.hr

dr. sc. Zoran Grijak, znanstveni savjetnik

Zoran Grijak rođen je 9. travnja 1963. u Slatini, Republika Hrvatska, gdje je završio osnovno i srednje školovanje. Studij povijesti i filozofije završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 1990. godine s radom Crkvene rasprave u svjetlu povijesti IV. stoljeća. Na Institutu za suvremenu povijest (danas: Hrvatski institut za povijest) radi od 1. kolovoza 1992. godine. Magistarski rad pod naslovom Josip Stadler do ustoličenja za vrhbosanskog nadbiskupa obranio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 15. siječnja 1996. godine. Od 1996. do 2002. sudjeluje u radu na znanstvenoistraživačkom projektu Povijest političke misli i političkih stranaka u Hrvata od 18. do 20. stoljeća. Doktorski rad Politička djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera obranio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 6. srpnja 2000. godine. Od kolovoza 2002. sudjeluje u radu na redovitom znanstvenoistraživačkom projektu Političke ideologije, stranke, vjere i institucije u Hrvata u 19. i 20. stoljeću. Od početka 2007. voditelj je projekta Katolicizam, islam i pravoslavlje u identitetskim procesima u BiH. U svojim radovima napose se bavi istraživanjem uloge Katoličke crkve u kulturnom, društvenom i političkom životu Hrvatske i Bosne i Hercegovine od druge polovice 19. stoljeća do 1918. godine. Njegova istraživanja navedene problematike utemeljena su na historijski relevantnom uglavnom nepoznatom arhivskom gradivu koje pruža nove spoznaje o djelovanju istaknutih katoličkih velikodostojnika: nadbiskupa Josipa Stadlera, biskupa J. J. Strossmayera, biskupa Antuna Mahnića, nadbiskupa Jurja Haulika, nadbiskupa Josipa Mihalovića, Jurja Posilovića, Antuna Bauera i drugih te ulozi Katoličke crkve u političkom životu Hrvatske i Bosne i Hercegovine od sredine 19. stoljeća do 1918. godine. Rezultati istraživanja iznijeti u njegovim radovima nastali su na temelju arhivskog gradiva iz relevantnih domaćih i međunarodnih arhiva i knjižnica (vatikanskih, bečkih, budimpeštanskih, sarajevskih, zagrebačkih, i drugih) te pružaju sveobuhvatniji pogled na politička i međukonfesionalna događanja u Bosni i Hercegovini od sredine 19. stoljeća do 1918. godine u njihovu širem europskom kontekstu. U svome dosadašnjem znanstvenom radu objavio je 1 knjigu (monografiju), 23 znanstvena rada u časopisima s međunarodnom recenzijom ili s njima po vrsnoći izjednačenim časopisima (14 izvornih, 1 prethodno priopćenje, 2 pregledna i 4 stručna rada) te 3 rada u ostalim časopisima i zbornicima. Sudjelovao u radu 14 znanstvenih skupova (10 međunarodnih i 4 domaća), te Prvog (1999.) i Drugog (2004.) kongresa hrvatskih povjesničara.. Kao vanjski suradnik izradio je više članaka za Hrvatsku enciklopediju, sv. 1., sv. 2., sv. 3. Napisao je i veći članak o povijesti Bosne i Hercegovine od 1850. do 1918. godine za Sintezu hrvatske povijesti sv. 2 u izdanju Školske knjige u Zagrebu. Recenzent je više zbornika, knjiga (monografija) i članaka, kolega iz domovine i inozemstva. Kao autor i recenzent surađuje s kolegama povjesničarima, posebice s djelatnicima Znanstveno-raziskovalnog središča Republike Slovenije u Kopru i Instituta za istoriju u Sarajevu, koji rade na srodnim projektima i temama. Osim projekta koji vodi dr. sc. Zoran Grijak sudjeluje na projektu dr. sc. Suzane Leček Oblikovanje hrvatskog kulturnog i socijalnog identiteta 1900.-1990. (252-0190613-2624) s temom Problem oblikovanja hrvatskog identiteta na rubnim hrvatskim područjima, fenomen dubrovačkih “Srbokatolika” (na temelju ostavštine obitelji Vojnović). Prikuplja građu vezanu uz najuže područje njegovih znanstvenih istraživanja pohranjenu u arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, Čitaonici starih i rijetkih rukopisa u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Nadbiskupijskom arhivu u Zagrebu, Znanstvenoj biblioteci u Dubrovniku i Arhivu Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Transkribirao je, pripremio za objavljivanje ili objavio korespondenciju, govore, predstavke vezane uz djelovanje istaknutih povijesnih ličnosti: biskupa J. J. Strossmayera, britanskog državnika Williama Ewarta Gladstonea, dubrovačkog biskupa J. G. Marčelića, nadbiskupa J. Stadlera, kardinala J. Mihalovića, Ive Pilara, Luje Vojnovića, R. W. Seton-Watsona, V. S. Solovjeva i drugih. Stručni doprinos dao je i brojnim osvrtima, recenzijama i prikazima domaće i strane historiografije o političkoj i crkvenoj povijesti Hrvatske i Bosne i Hercegovine 19. i 20. stoljeća te prilozima kao suradnik Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža” u Zagrebu na projektu Hrvatske enciklopedije sv. 4.-7.

 

Josip Kajinić, dipl. pov., asistent

Rođen u Zagrebu 24. rujna 1982. godine. Osnovnu školu Ljudevit Gaj završio u Zaprešiću, a nakon toga XII. opću gimnaziju Đuro Prejac u Zagrebu. Akademske godine 2002./2003., upisao se kao redovni student na studij povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 17. siječnja 2007., obranivši diplomsku radnju pod naslovom Odnosi Republike Hrvatske i Svete Stolice. U ljetnom semestru akademske godine 2006/2007. upisao je poslijediplomski doktorski studij povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom studija sudjelovao je u studentskim projektima, kao aktivni član Društva studenata povijesti – Ivan Lučić Lucius. Pripomogao je u aktivnostima udruge oko organiziranja Dies historiae i izrade zbornika radova Lucius. Više puta sudjelovao je u organiziranju terenskih nastava za studente povijesti, i u drugim aktivnostima u životu udruge. Od 01. prosinca 2007. godine djelatnik je Hrvatskog instituta za povijest. Na radnom mjestu asistenta-znanstvenog novaka sudjeluje na znanstvenom projektu Katolička Crkva u susretu s ideologijama i političkim programima.

mr. sc. Arijana Kolak Bošnjak, znanstvena suradnica

Rođena je 1979. godine u Banja Luci. Osnovnu i srednju školu (opću gimnaziju) završila je u Sesvetama. Studij povijesti i hrvatske kulture završila je 2002. godine na Hrvatskim studijima, diplomiravši na temi «Puč Vokić-Lorković». Tijekom studija surađivala je s HAZU (Odsjek za povijesne znanosti) na iščitavanju glagoljskih matičnih knjiga te na transliteraciji, transkripciji i izradi regesta latinskih dokumenata vezanih uz dalmatinski notarijat. Dobitnica je stipendije Sveučilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2000./2001. Od rujna 2002. zaposlena je na Hrvatskom institutu za povijest, na Odjelu za hrvatsku povijest 19. stoljeća. Od 7. listopada 2003. do 7. siječnja 2004. boravila je na istraživačkoj stipendiji u Budimpešti. U rujnu 2006. magistrirala je na temi «O Mađarima i mađarskoj politici u javnosti banske Hrvatske 1848.-49.». Područje njezinog znanstvenog interesa su mađarsko-hrvatski odnosi u prvoj polovici 19. st.

dr. sc. Jure Krišto, znanstveni savjetnik u mirovini

Rođen u Stipanjićima, općina Duvno (Tomislavgrad), Bosna i Hercegovina. Prvi put doktorirao 1979. na Notre Dame University u Sjedinjenim Američkim Državama (diploma mu je nostrificirana 1980. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za filozofiju). Drugi put je doktorirao 1993. na Odsjeku za povijest Sveučilišta u Zagrebu. Od 1978. do 1990. predavao je na više sveučilišta u Sjedinjenim Američkim Državama. Od 1991. zaposlen je u Hrvatskome institutu za povijest kao voditelj istraživačkog projekta. Bio je dugogodišnji glavni i odgovorni urednik Časopisa za suvremenu povijest, a sada je urednik novoga časopisa Review of Croatian History. Izabran je u trajno zvanje znanstvenog savjetnika. Član je brojnih međunarodnih profesionalnih udruga. Pored mnogobrojnih znanstvenih radova u Hrvatskoj i u svijetu, objavio je i više knjiga, među kojima: Prešućena povijest, 1994., Katolička crkva u totalitarizmu, 1998., Katolička crkva i Nezavisna Država Hrvatska, 1998. u dva sveska, Sukob simbola, 2001. i Hrvatski katolički pokret, 2004.

dr. sc. Marino Manin, znanstveni savjetnik

Marino Manin rođen je 1968. godine u Umagu. Diplomirao je 1994. godine Povijest i Talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U akademskoj godini 1994./1995. upisao je poslijediplomski studij iz područja Hrvatske povijesti novoga vijeka na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je 1999. obranio magistarski rad pod naslovom Prilike u bivšoj Mletačkoj Istri od 1797. do 1805. godine. Godine 2003. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranio je doktorsku disertaciju na temu: Gospodarske prilike u zapadnoj Istri između 1813. i 1848. (Katastar Franje I. kao vrelo zemljišnih, vlasničkih, demografskih i etničkih odnosa). Od 1995. godine radi u svojstvu znanstvenog novaka pri Institutu za suvremenu povijest (danas: Hrvatski institut za povijest) u Zagrebu. Od 2002. do 2004. stalno je zaposlen na mjestu asistenta pri Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci, a od 2004. zaposlen je na mjestu znanstvenog suradnika u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu. U inozemstvu surađivao je sa Znanstveno raziskovalnim središčem Republike Slovenije iz Kopra na više projekata i u uredništvu zbornika Acta Histriae. Tijekom akademske godine 1996./1997. istraživao je tri mjeseca u Državnom arhivu u Trstu (Archivio di Stato di Trieste), te dva mjeseca u Državnom arhivu u Pazinu. Istraživao je i u Arhivu Biskupijskog ordinarijata u Poreču, kao i u arhivima u Kopru i Piranu. U akademskoj godini 1999./2000. dobio je stipendiju Ureda IX Ministarstva vanjskih poslova Republike Italije u trajanju od četiri mjeseca, koju je koristio istražujući fond Katastra Franje I. u Državnom arhivu u Trstu. Tijekom akademske godine 2000./2001. istraživao je još ukupno tri mjeseca pri istoj ustanovi. Bavi se poviješću Istre od XVIII. do XX. st. i to obrađivao je prvenstveno teme iz gospodarske i demografske povijesti. Objavio je više desetaka znanstvenih i stručnih radova, a sudjelovao je u radu uredništava više znanstvenih i znanstveno-popularnih časopisa, kao i u uređivanju nekoliko zbornika radova sa znanstvenih skupova. Od akademske godine 2005./2006. angažiran je kao predavač studiju povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Član je nekoliko strukovnih udruga, a trenutno obnaša dužnost tajnika Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti.

dr. sc. Margareta Matijević, znanstvena suradnica

Margareta Matijević rođena je 19. lipnja 1975. godine u Banjoj Luci, Bosna i Hercegovina. Od 1993. trajno je nastanjena u Republici Hrvatskoj. Osnovnu i dio srednje škole završila je u rodnom gradu, a maturirala je na Medicinskoj školi na Sušaku 1994. godine. Na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 2001. godine studij jednopredmetne povijesti s temom Izvori i literatura o Bihaću do 1592. godine te stekla zvanje profesora povijesti. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 2004. godine petogodišnji studij teologije obranivši tezarij i diplomski rad na katedri crkvene povijesti s temom: Različitost stajališta Strossmayera i Račkog na temelju međusobne Korespondencije te stekla zvanje diplomiranog teologa. Kao studentica bila je dobitnica Rektorove nagrade za izrađeni rad na temu “Odnos Srpske pravoslavne crkve prema Domovinskom ratu u Hrvatskoj 1991.-1995.” Na studiju teologije stipendirana je od Hrvatskog društva katoličkih novinara za koje je prošla i novinarsku naobrazbu i neko vrijeme surađivala na Hrvatskom katoličkom radiju u sklopu emisija “Povijestice”. Na studiju povijesti bila je dobitnica državne stipendije u kategoriji posebno nadarenih studenata. Od ožujka 2002. radi kao znanstvena novakinja na Hrvatskom institutu za povijest, na projektu Političke ideologije, stranke, vjere i institucije u Hrvata u XIX. i XX. stoljeću čiji je voditelj bio dr. sc. Jure Krišto. Uže područje njezinog znanstvenog interesa je djelovanje vjerskih zajednica u komunizmu, ali bavi se i drugim temama. Na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu obranila je u studenom 2006. magistarski rad s temom Djelovanje Komisije za vjerske poslove Federalne Države Hrvatske / Narodne Republike Hrvatske u crkveno-državnim odnosima 1944.-1948.” Na istom fakultetu 2011. obranila je doktorsku disertaciju pod naslovom „Političko, crkveno i kulturno djelovanje Svetozara Rittiga 1873.-1961.“ U razdoblju od ak. god. 2000/01.-2004/05. sudjelovala je u izvođenju nastave na studiju kroatologije na Hrvatskim studijima u okviru kolegija Hrvatski nacionalni identitet u europskom kontekstu čiji je nositelj bio pok. prof. dr. Eduard Kale. Sudjelovala je na četiri domaća i tri međunarodna znanstvena skupa. Objavila je pedesetak prikaza i recenzija knjiga u znanstvenim i stručnim časopisima, te novinama. Uz znanstveni bavi se i književnim radom, uglavnom objavljujući kraću prozu.

dr. sc. Zlatko Matijević, znanstveni savjetnik

I. Ime i prezime: Zlatko Matijević II. Mjesto rođenja: Zagreb III. Datum rođenja: 10. veljače 1955. IV. Školovanje: a) Osnovno i srednje školovanje (Gornjogradska gimnazija) završeno u Zagrebu (1962.-1974.); b) Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: 1. studij filozofije (1977.) i 2. studij povijesti (1979.); c) Magistarski rad i doktorska disertacija obranjeni na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu: magistarski rad: Katolička crkva u Hrvatskoj i stvaranje jugoslavenske države 1918-1921. godine (1985.); doktorska disertacija: Hrvatska pučka stranka 1919.-1929. godine (1993.). V. Kretanje u službi: Hrvatski institut za povijest, Zagreb, Opatička 10, (1980.-). Član Znanstvenog vijeća Instituta (1996.-). Pročelnik Odjela za hrvatsku povijest XIX. st. (1999.-2002.). Pomoćnik ravnatelja Instituta (2003.-2004.). U akad. god. 1998./9. i 1999./2000. te 2000./2001. i 2001./2002. predavač na Studiju povijesti Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Kolegiji: «Povijest XIX. stoljeća», «Položaj hrvatskog naroda u Kraljevini Jugoslaviji» i «Hrvatski narod u Drugom svjetskom ratu». Zamjenik voditelja Studija povijesti (2000.-2002.). VI. Znanstvena zvanja: 1. asistent (1981.-1985.), 2. znanstveni asistent (1985.-1994.), 3. znanstveni suradnik (1994.-1998.), 4. viši znanstveni suradnik (1998.-2002.), 5. znanstveni savjetnik I. izbor (2002.-2005.) i 6. znanstveni savjetnik II. izbor/trajno zvanje (2005.). VII. Članstvo u uredništvima znanstvenih časopisa: Član uredništva Časopisa za suvremenu povijest, Zagreb, (1996.-2006.); suurednik Godišnjaka Pilar, Zagreb, (2001.-2002.); član uredništva časopisa Fontes, Zagreb, (2003.-); zamjenik glavnog urednika časopisa Pilar, Zagreb, (2006.-).

dr. sc. Stjepan Matković, znanstveni savjetnik

Stjepan Matković (Zagreb 1966.), doktor povijesnih znanosti (doktorirao 1999. tezom „Čista stranka prava 1895.-1903.” na odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) u zvanju višeg znanstvenog suradnika. Od 1992. zaposlen u Institutu za suvremenu povijest (danas: Hrvatski institut za povijest), u kojem je od 2007. ravnatelj. Od 2001. do 2007. glavni je urednik Časopisa za suvremenu povijest. Autor je monografije Čista stranka prava 1895.-1903.Kroničarski spisi Ivana Peršića (Zagreb 2002.). Član je uredništva Društvenih istraživanja. Zajedno s Tihomirom Cipekom napisao je sveučilišni priručnik Programatski dokumenti hrvatskih političkih stranaka i skupina 1842.-1914. (Zagreb 2006.), koji je 2007. dobio godišnju državnu nagradu za znanost u području humanističkih znanosti prema odluci Hrvatskog sabora. Suautor je udžbenika za treći razred gimnazije (Zagreb 2001.). U razdoblju 2000.-2004. tajnik Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti. Uredio je knjigu Povijest 3 (Zagreb 2000.). Autor je više znanstvenih i stručnih članaka s područja suvremene hrvatske povijesti 19. i 20. stoljeća u domaćim i inozemnim časopisima (Austrija, Slovenija, Engleska). Surađivao je u Hrvatskom leksikonu i Hrvatskom biografskom leksikonu. U posljednjem je od 2005. i član uredništva. Od 2001. predaje kolegij „Hrvatska politička misao u 19. i 20. stoljeću” na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, a od 2006. kolegij „Hrvatska povijest 20. stoljeća” na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Od 2007. član hrvatskog dijela Hrvatsko-slovenske povijesne komisije. Iste godine postao voditelj projekta „Politički život u hrvatskom društvu od 1840-ih do 1940-ih godina”, odnosno programa „Politika i moderni identiteti u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeću”.

dr. sc. Vlasta Švoger, znanstvena savjetnica

Rođena je 1966. godine u Zagrebu, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Udata je i majka jedne kćeri. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je povijest i njemački jezik i književnost. Na istome fakultetu magistrirala je 19. 7. 2000. godine s temom “Zagrebački list Südslawische Zeitung i njegov krug (1849.-1852.)”, a 19. 7. 2004. i obranila doktorsku disertaciju “Hrvatsko liberalno novinstvo u doba revolucije – Saborske novine, Slavenski Jug, Südslawische Zeitung i Jugoslavenske novine (1848.-1852.)”. Od 1995. godine zaposlena je u Hrvatskom institutu za povijest, isprva na projektu Povijest političke misli i političkih stranaka u Hrvata od 18.-20. stoljeća, voditelja dr. sc. Jure Krište, a od 2002. do 2006. na projektu Politički život u hrvatskom društvu od druge polovice 19. st. do početka 20. st., voditelja dr. sc. Zlatka Matijevića. Od početka 2007. suradnica je na projektu Politički život u hrvatskom društvu od 1840-ih do 1940-ih godina kojega vodi dr. sc. Stjepan Matković. U zvanje znanstvene suradnice izabrana je 15. studenoga 2005. godine. Glavno područje njezina istraživanja su politička, društvena i gospodarska povijest Banske Hrvatske sredinom 19. stoljeća, a napose hrvatsko novinstvo i položaj tiska u navedenom razdoblju. Istražuje i fenomen javnosti u navedenom razdoblju kao složeni društveni, politički i komunikološki fenomen, koji se oblikuje u kompleksnoj interakciji različitih političkih čimbenika, novina kao javnih medija i javnoga mnijenja u tadašnjoj Hrvatskoj. Sudjelovala je na više znanstvenih skupova u Hrvatskoj i u inozemstvu. U sklopu rada u Hrvatskom institutu za povijest obavljala je i stručne organizacijske poslove za međunarodni znanstveni skup Hrvatska 1848. i 1849. (Zagreb, 21. – 23. listopada 1998.) te za I. kongres hrvatskih povjesničara (Zagreb, 9.-11. prosinca 1999.), u sklopu kojega je vodila sekciju Mediji i oblikovanje javnoga mnijenja. Zajedno s dr. sc. Mirkom Valentićem i dr. sc. Mariom Jarebom uredila je zbornik radova Hrvatska 1848. i 1849. Od 1999. do 2002. godine bila je članica uredništva Časopisa za suvremenu povijest, a od 2000. do 2002. tajnica istoga časopisa. Od 2004. godine je članica uredništva, a do ožujka 2007. i pomoćnica glavnog urednika časopisa Review of Croatian History. Jedna je od urednica na projektu sinteze hrvatske povijesti kojega je 1. studenoga 2007. pokrenula Matica hrvatska. Prevodi stručnu literaturu s njemačkog na hrvatski jezik te s hrvatskog jezika na njemački. Tijekom akademskih godina 2000./2001. do 2002./2003. sudjelovala je u izvođenju nastave iz kolegija Hrvatski narod u 19. stoljeću na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Od početka 2009. godine članica je uredništva časopisa Povijesni prilozi. U znanstveno zvanje više znanstvene suradnice izabrana je 29. 10. 2010.

dr. sc. Jasna Turkalj, viša znanstvena suradnica

Jasna Turkalj (rođ. Žiljak) rođena je 24. travnja 1962. u Zagrebu. Studij povijesti (A1) i arheologije (A2) završila je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Poslijediplomski znanstveni studij iz nacionalne povijesti 19. i 20. stoljeća upisala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1993. godine. Od 1. travnja 1995. zaposlena je u Hrvatskom institutu za povijest na projektu Povijest političke misli i političkih stranaka u Hrvata od 18.-20. stoljeća pod vodstvom dr.sc. Jure Krište, a zatim na projektu Politički život u hrvatskom društvu od druge polovice 19. stoljeća do početka 20. stoljeća pod vodstvom dr.sc. Zlatka Matijevića. U znanstveno zvanje znastvene suradnice izabrana je 2005., a iste je godine zasnovala radni odnos na neodređeno vrijeme na znanstvenom radnom mjestu znanstveni suradnik. Od 2007. godine radi na projektu Politički život u hrvatskom društvu od 1840-ih do 1940-ih kojem je voditelj dr. sc. Stjepan Matković. Magistarski rad pod naslovom Značaj Starčevićevih i Kvaternikovih ideja u pravaškom tisku i politici do Rakovice (1867.-1871.) obranila je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1998. godine. Doktorirala je obranom doktorskog rada pod naslovom Nositelji pravaške misli 80.-ih godina 19. stoljeća na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2002. godine. Bila je urednica časopisa Povijesni prilozi (od 2002. – 2008.), članica je Predsjedništva HNOPZ-a (od 2004.) te od 2005. predsjednica Znanstvenog vijeća Hrvatskog instituta za povijest. Sudjelovala je u organizaciji i radu više znanstvenih skupova, između ostalog i kao članica Izvršnog odbora Prvog kongresa hrvatskih povjesničara, Znanstvenog odbora Drugog kogresa hrvatskih povjesničara i Organizacijskog odbora Trećeg kongresa hrvatskih povjesničara. Područje znanstvenog rada: Istraživanje složenog fenomena pravaštva, a težištem na slabo poznatoj društvenoj strukturi i teritorijalnoj kompoziciji ne samo stranačkog vodstva već i šireg kruga članova i pristaša Stranke prava te pravaškog izbornog tijela tijekom 1880-ih, dakle u vrijeme kada Stranka prava prerasta u nacionalni pokret i postaje vodeća politička snaga Banske Hrvatske i njoj 1881. reintegrirane Vojne krajine.

dr. sc. Zdravka Zlodi, znanstvena suradnica

Rođena u Stuttgartu 1. listopada 1975. Osnovnu i srednju (gimnaziju Tituša Brezovačkog) školu završila u Zagrebu. Studij jednopredmetne povijesti upisala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirala 2000. godine pod mentorstvom prof.dr.sc. D. Agičića (katedra za Povijest Srednje i Jugoistočne Europe od XV. do XVIII. stoljeća). Poslijediplomski znanstveni studij upisala 2001. pod mentorstvom prof.dr.sc. D. Agičića, odnosno prof.dr.sc. P. Korunića (katedra za Povijest Srednje i Jugoistočne Europe u XIX.stoljeća). Kao sudent/apsolvent radila na mjestu vodiča u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu na tri povijesne izložbe (listopad 1997. – siječanj 2000.), a neposredno nakon diplome kratko radila kao prof. povijesti u osnovnoj školi u Zagrebu (rujan 2000. – ožujak 2001.). U siječnju 2002. primljena na projekt prof.dr.sc. M. Kolar na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta, odakle je u svibnju iste godine prešla na Hrvatski institut za povijest u Zagrebu, na projekt dr.sc. Zlatka Matijevića Politički život u hrvatskom društvu od druge polovine XIX. stoljeća do početka XX. stoljeća. U studenom 2005. magistrirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pod mentorstvom prof. dr.sc. P. Korunića na temu Aleksander Sapieha i njegovo putovanje po hrvatskim zemljama i Bosni u kontekstu hrvatsko-poljskih odnosa i veza početkom XIX. stoljeća. Tijekom studija i nakon zapošljavanja u razdoblju od 1998. do 2004. boravila na studijskim i istraživačkim stipendijama u Poljskoj (Uniwersytet Jagielloński – Karkov, Uniwersytet Warszawski (Instytut Historyczny) – Varšava, Katolicki Uniwersytet Lubelski – Lublin). Trenutno zaposlena na Hrvatskom institutu za povijest, na projektu Politički život u hrvatskom društvu od 1840-ih do 1940-ih. Doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na temu Rusini/Ukrajinci u hrvatskim zemljama: etape doseljavanja i problem imena, pod mentorstvom prof. dr. sc. Petra Korunića (svibanj, 2010.).

Područje znanstvenog interesa i rada sustavno je vezano za povijest Srednje i Jugoistočne Europe, s naglaskom na hrvatsko – slavenske veze (hrvatsko – poljske, hrvatsko – ukrajinske i hrvatsko – ruske). Bavi se prevođenjem stručnih tekstova s poljskog te surađuje na projektima izvan matične ustanove. Sudjelovala na nekoliko domaćih i stranih znanstvenih skupova i predavanja te objavila nekoliko znanstvenih i stručnih radova. Strani jezici: engleski, poljski, ruski, španjolski (služi se: ukrajinski, talijanski). Opširnija biografija u prilogu.