Djelatnici na odjelu za hrvatsku povijest 19. stoljeća

dr. sc. Lidija Bencetić, znanstvena suradnica

e-pošta: lidija.bencetic@gmail.com

dfs

Diplomirala je jednopredmetnu povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2008. godine, od 2009. zaposlena je na Hrvatskom institutu za povijest, na projektu ˝Povijest Istre: sustavi, institucije, društvo i identitet u 19. i 20. stoljeću˝. U prosincu 2014. obranila je disertaciju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu (tema disertacije: ˝Politička karikatura u listovima Borba i Vjesnik – komparativna analiza percepcije političkog i društvenog života u komunističkoj Jugoslaviji (1945. – 1962.)˝). U razdoblju od travnja do svibnja 2015. godine boravila je na Sveučilištu Kent (Velika Britanija) u svojstvu gostujućeg istraživača, a pod nadzorom profesora Stefana Goebela. Trenutno je angažirana na projektu ˝Gospodarsko-socijalni aspekti tranzicije Slovenije i Hrvatske 1985.-1995. godine˝, koji financiraju Vlada Republike Hrvatske i Vlada Republike Slovenije. Bavi se istraživanjem hrvatske i jugoslavenske povijesti u razdoblju od 1945. do 1990., s naglaskom na političke i društvene teme, medije i propagandu; te teme hrvatskog iseljeništva.

dr. sc. Zoran Grijak, znanstveni savjetnik

e-pošta: zgrijak@isp.hr

Zoran Grijak rođen je 9. travnja 1963. u Slatini, Republika Hrvatska, gdje je završio osnovno i srednje školovanje. Studij povijesti i filozofije završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 1990. godine s radom Crkvene rasprave u svjetlu povijesti IV. stoljeća. Na Institutu za suvremenu povijest (danas: Hrvatski institut za povijest) radi od 1. kolovoza 1992. godine. Magistarski rad pod naslovom Josip Stadler do ustoličenja za vrhbosanskog nadbiskupa obranio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 15. siječnja 1996. godine. Od 1996. do 2002. sudjeluje u radu na znanstvenoistraživačkom projektu Povijest političke misli i političkih stranaka u Hrvata od 18. do 20. stoljeća. Doktorski rad Politička djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera obranio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 6. srpnja 2000. godine. Od kolovoza 2002. sudjeluje u radu na redovitom znanstvenoistraživačkom projektu Političke ideologije, stranke, vjere i institucije u Hrvata u 19. i 20. stoljeću. Od početka 2007. voditelj je projekta Katolicizam, islam i pravoslavlje u identitetskim procesima u BiH. U svojim radovima napose se bavi istraživanjem uloge Katoličke crkve u kulturnom, društvenom i političkom životu Hrvatske i Bosne i Hercegovine od druge polovice 19. stoljeća do 1918. godine. Njegova istraživanja navedene problematike utemeljena su na historijski relevantnom uglavnom nepoznatom arhivskom gradivu koje pruža nove spoznaje o djelovanju istaknutih katoličkih velikodostojnika: nadbiskupa Josipa Stadlera, biskupa J. J. Strossmayera, biskupa Antuna Mahnića, nadbiskupa Jurja Haulika, nadbiskupa Josipa Mihalovića, Jurja Posilovića, Antuna Bauera i drugih te ulozi Katoličke crkve u političkom životu Hrvatske i Bosne i Hercegovine od sredine 19. stoljeća do 1918. godine. Rezultati istraživanja iznijeti u njegovim radovima nastali su na temelju arhivskog gradiva iz relevantnih domaćih i međunarodnih arhiva i knjižnica (vatikanskih, bečkih, budimpeštanskih, sarajevskih, zagrebačkih, i drugih) te pružaju sveobuhvatniji pogled na politička i međukonfesionalna događanja u Bosni i Hercegovini od sredine 19. stoljeća do 1918. godine u njihovu širem europskom kontekstu. U svome dosadašnjem znanstvenom radu objavio je 1 knjigu (monografiju), 23 znanstvena rada u časopisima s međunarodnom recenzijom ili s njima po vrsnoći izjednačenim časopisima (14 izvornih, 1 prethodno priopćenje, 2 pregledna i 4 stručna rada) te 3 rada u ostalim časopisima i zbornicima. Sudjelovao u radu 14 znanstvenih skupova (10 međunarodnih i 4 domaća), te Prvog (1999.) i Drugog (2004.) kongresa hrvatskih povjesničara.. Kao vanjski suradnik izradio je više članaka za Hrvatsku enciklopediju, sv. 1., sv. 2., sv. 3. Napisao je i veći članak o povijesti Bosne i Hercegovine od 1850. do 1918. godine za Sintezu hrvatske povijesti sv. 2 u izdanju Školske knjige u Zagrebu. Recenzent je više zbornika, knjiga (monografija) i članaka, kolega iz domovine i inozemstva. Kao autor i recenzent surađuje s kolegama povjesničarima, posebice s djelatnicima Znanstveno-raziskovalnog središča Republike Slovenije u Kopru i Instituta za istoriju u Sarajevu, koji rade na srodnim projektima i temama. Osim projekta koji vodi dr. sc. Zoran Grijak sudjeluje na projektu dr. sc. Suzane Leček Oblikovanje hrvatskog kulturnog i socijalnog identiteta 1900.-1990. (252-0190613-2624) s temom Problem oblikovanja hrvatskog identiteta na rubnim hrvatskim područjima, fenomen dubrovačkih “Srbokatolika” (na temelju ostavštine obitelji Vojnović). Prikuplja građu vezanu uz najuže područje njegovih znanstvenih istraživanja pohranjenu u arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, Čitaonici starih i rijetkih rukopisa u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Nadbiskupijskom arhivu u Zagrebu, Znanstvenoj biblioteci u Dubrovniku i Arhivu Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Transkribirao je, pripremio za objavljivanje ili objavio korespondenciju, govore, predstavke vezane uz djelovanje istaknutih povijesnih ličnosti: biskupa J. J. Strossmayera, britanskog državnika Williama Ewarta Gladstonea, dubrovačkog biskupa J. G. Marčelića, nadbiskupa J. Stadlera, kardinala J. Mihalovića, Ive Pilara, Luje Vojnovića, R. W. Seton-Watsona, V. S. Solovjeva i drugih. Stručni doprinos dao je i brojnim osvrtima, recenzijama i prikazima domaće i strane historiografije o političkoj i crkvenoj povijesti Hrvatske i Bosne i Hercegovine 19. i 20. stoljeća te prilozima kao suradnik Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža” u Zagrebu na projektu Hrvatske enciklopedije sv. 4.-7.

dr. sc. Marino Manin, znanstveni savjetnik

e-pošta: mmanin@isp.hr

Marino Manin rođen je 1968. godine u Umagu. Diplomirao je 1994. godine Povijest i Talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U akademskoj godini 1994./1995. upisao je poslijediplomski studij iz područja Hrvatske povijesti novoga vijeka na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je 1999. obranio magistarski rad pod naslovom Prilike u bivšoj Mletačkoj Istri od 1797. do 1805. godine. Godine 2003. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranio je doktorsku disertaciju na temu: Gospodarske prilike u zapadnoj Istri između 1813. i 1848. (Katastar Franje I. kao vrelo zemljišnih, vlasničkih, demografskih i etničkih odnosa). Od 1995. godine radi u svojstvu znanstvenog novaka pri Institutu za suvremenu povijest (danas: Hrvatski institut za povijest) u Zagrebu. Od 2002. do 2004. stalno je zaposlen na mjestu asistenta pri Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci, a od 2004. zaposlen je na mjestu znanstvenog suradnika u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu. U inozemstvu surađivao je sa Znanstveno raziskovalnim središčem Republike Slovenije iz Kopra na više projekata i u uredništvu zbornika Acta Histriae. Tijekom akademske godine 1996./1997. istraživao je tri mjeseca u Državnom arhivu u Trstu (Archivio di Stato di Trieste), te dva mjeseca u Državnom arhivu u Pazinu. Istraživao je i u Arhivu Biskupijskog ordinarijata u Poreču, kao i u arhivima u Kopru i Piranu. U akademskoj godini 1999./2000. dobio je stipendiju Ureda IX Ministarstva vanjskih poslova Republike Italije u trajanju od četiri mjeseca, koju je koristio istražujući fond Katastra Franje I. u Državnom arhivu u Trstu. Tijekom akademske godine 2000./2001. istraživao je još ukupno tri mjeseca pri istoj ustanovi. Bavi se poviješću Istre od XVIII. do XX. st. i to obrađivao je prvenstveno teme iz gospodarske i demografske povijesti. Objavio je više desetaka znanstvenih i stručnih radova, a sudjelovao je u radu uredništava više znanstvenih i znanstveno-popularnih časopisa, kao i u uređivanju nekoliko zbornika radova sa znanstvenih skupova. Od akademske godine 2005./2006. angažiran je kao predavač studiju povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Član je nekoliko strukovnih udruga, a trenutno obnaša dužnost tajnika Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti.

 

dr. sc. Zlatko Matijević, znanstveni savjetnik

e-pošta: zlatko.matijevic1@zg.htnet.hr

I. Ime i prezime: Zlatko Matijević II. Mjesto rođenja: Zagreb III. Datum rođenja: 10. veljače 1955. IV. Školovanje: a) Osnovno i srednje školovanje (Gornjogradska gimnazija) završeno u Zagrebu (1962.-1974.); b) Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: 1. studij filozofije (1977.) i 2. studij povijesti (1979.); c) Magistarski rad i doktorska disertacija obranjeni na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu: magistarski rad: Katolička crkva u Hrvatskoj i stvaranje jugoslavenske države 1918-1921. godine (1985.); doktorska disertacija: Hrvatska pučka stranka 1919.-1929. godine (1993.). V. Kretanje u službi: Hrvatski institut za povijest, Zagreb, Opatička 10, (1980.-). Član Znanstvenog vijeća Instituta (1996.-). Pročelnik Odjela za hrvatsku povijest XIX. st. (1999.-2002.). Pomoćnik ravnatelja Instituta (2003.-2004.). U akad. god. 1998./9. i 1999./2000. te 2000./2001. i 2001./2002. predavač na Studiju povijesti Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Kolegiji: «Povijest XIX. stoljeća», «Položaj hrvatskog naroda u Kraljevini Jugoslaviji» i «Hrvatski narod u Drugom svjetskom ratu». Zamjenik voditelja Studija povijesti (2000.-2002.). VI. Znanstvena zvanja: 1. asistent (1981.-1985.), 2. znanstveni asistent (1985.-1994.), 3. znanstveni suradnik (1994.-1998.), 4. viši znanstveni suradnik (1998.-2002.), 5. znanstveni savjetnik I. izbor (2002.-2005.) i 6. znanstveni savjetnik II. izbor/trajno zvanje (2005.). VII. Članstvo u uredništvima znanstvenih časopisa: Član uredništva Časopisa za suvremenu povijest, Zagreb, (1996.-2006.); suurednik Godišnjaka Pilar, Zagreb, (2001.-2002.); član uredništva časopisa Fontes, Zagreb, (2003.-); zamjenik glavnog urednika časopisa Pilar, Zagreb, (2006.-).

dr. sc. Stjepan Matković, znanstveni savjetnik

e-pošta: matkovic@isp.hr

Stjepan Matkovic

Dr. sc. Stjepan Matković rođen je 2. srpnja 1966. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Nakon odsluženoga vojnog roka (1986.), polazi jednopredmetni studij povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom 1987. slušao je jednosemestralno predavanje na Legon Unioversity (Accra – Ghana) o modernoj povijesti zapadne Afrike. Diplomirao je 1991. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta. Od 1992. polazio je poslijediplomski studij na istome Fakultetu te je 1996. magistrirao s temom „Organizacija Čiste stranke prava i njezino sudjelovanje na izborima (1895.–1908.)”. Doktorat iz humanističkih znanosti, znanstveno polje povijest, stekao je 1999. na istom Fakultetu obranivši tezu „Čista stranka prava 1895.–1903.“ (mentor: akademik Nikša Stančić; predsjednica povjerenstva za obranu disertacije professor emeritus Mirjana Gross).

Od 1992. zaposlen je u Institutu za suvremenu povijest u Zagrebu, današnji Hrvatski institut za povijest. U zvanje znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju izabran u veljači 2016. godine. U naslovno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora Sveučilišta izabran je 15. svibnja 2012. godine. Od 1. prosinca 2004. pomoćnik je ravnatelja, a od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2010. ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.

Od akademske godine 1999./2000. dr. sc. Stjepan Matković izvodio/izvodi nastavu na Sveučilištima u Zagrebu i Rijeci.

Sudjelovao je u radu tri znanstvena projekata: „Povijest političke misli i političkih stranaka u Hrvata od 18. do 20. stoljeća“, direktor programa: dr. sc. Jure Krišto (šifra: 001903), „Politički život u hrvatskom društvu od druge polovine XIX. do početka XX. st.“, glavni istraživač: dr. sc. Zlatko Matijević (šifra: 0019031) i „Ivo Pilar, teoretičar hrvatske modernizacije“ (šifra: 194-0190613-0651), koji su vodili dr. sc. Srećko Lipovčan (do 2009.) i dr. sc. Zlatko Matijević. Od 2007. vodi projekt „Politički život u hrvatskom društvu od 1840-ih do 1930-ih“ (šifra: 019-0190613-0602) i program „Politika i moderni identiteti u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeću“, od 2009. do 2011. bilateralni projekt „Slovensko-hrvatska iskustva iz multinacionalnih zajednica“ koji su zajednički izvodili Znanstvenoraziskovalni center SAZU iz Ljubljane i Hrvatski institut za povijest te bilateralni projekt „Iskustva parlamentarizma u hrvatskoj i srpskoj prošlosti u 20. stoljeću“ koji su zajednički izvodili Institut za savremenu istoriju iz Beograda i Hrvatski institut za povijest. Od 2015. sudjeluje u izvođenju projekta „Vojnički život i slike ratnika u hrvatskom pograničju od 16. stoljeća do 1918.“ koji vodi dr. sc. Alexander Buczynski. U znanstvenom radu bavi se nacionalnom poviješću u razdoblju od druge polovice 19. stoljeća do raspada Austro-Ugarske Monarhije te pojedinim problemima iz političko-stranačke povijesti prve polovice 20. stoljeća.

Autor je tri (3) i suautor dviju (2) znanstvenih knjiga (Čista stranka prava 1895.–1903.; Izabrani portreti pravaša: prinosi hrvatskoj političkoj povijesti; Iz korespondencija dr. Mile Budaka: (1907.–1945.); Iz korespondencije Josipa Franka s Bečom: 1907.–1910. i Premili Ivane: Korespondencija Ivana Hribara s hrvatskom elitom). Suautor je sveučilišnog priručnika (Programatski dokumenti političkih stranaka i skupina 1842.–1914.) i udžbenika povijesti za treći razred gimnazije. Autor je više od 75 izvornih znanstvenih radova u časopisima, zbornicima i višeautorskim knjigama te više od 80 preglednih, stručnih i enciklopedijskih članaka i više od 100 recenzija i prikaza knjiga. Objavljivao je i u inozemnim edicijama (Austrija, Australija, Bugarska, Crna Gora, Njemačka, Engleska, Francuska, Mađarska, Slovenija, Srbija i Rusija). Uredio je četiri (4) knjige te je priredio nekoliko tematskih blokova u znanstvenim časopisima.

Obavlja i razne stručne aktivnosti na znanstvenom području. Tako je bio glavni urednik Časopisa za suvremenu povijest (2000.–2006.) i član uredništva časopisa Review of Croatian History (2006.–2010.), nakladnik Hrvatskoga instituta za povijest; član uredništava dvaju časopisa Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar: Društvena istraživanja i Pilar (od 2002., odnosno 2006.); član uredništva časopisa Odsjeka za historiju Univerziteta u Tuzli: Historijska misao (od 2014.) i član uredništva Istorijski zapisi Istorijskog instituta Crne Gore (od 2010.). Bio je član upravnog odbora Društva za hrvatsku povjesnicu (2001.–2005.); pročelnik Odjela za povijest Matice hrvatske (2011.–2013.) i član uredništva Hrvatskog biografskog leksikona (od 2005.). Kao član organizacijskog odbora sudjelovao je u pripremi triju kongresa hrvatskih povjesničara (1999., 2004. i 2008.). Obnašao je i dužnost tajnika Hrvatskoga nacionalnog odbora za povijesne znanosti (1999.–2004.) te bio član Povjerenstva za nacrte zakona u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske (2010.). Redoviti je suradnik (contributing editor) za hrvatsku historiografiju u International Bibliography of Historical Sciences (München). Bio je 2007. član državne Hrvatsko-slovenske povijesne komisije. Autor je tekstualnih predložaka za dokumentarne filmove u produkciji HRT-a (Ivo Pilar, Frano Supilo, Iso Kršnjavi, Ante Trumbić).

Dobitnik je godišnje nagrade Hrvatskog sabora i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za znanost u području humanističkih znanosti za značajno znanstveno dostignuće (25. lipnja 2007.)

dr. sc. Vlasta Švoger, znanstvena savjetnica

e-pošta: vsvoger@isp.hr

Rođena je 1966. godine u Zagrebu, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Udata je i majka jedne kćeri. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je povijest i njemački jezik i književnost. Na istome fakultetu magistrirala je 19. 7. 2000. godine s temom “Zagrebački list Südslawische Zeitung i njegov krug (1849.-1852.)”, a 19. 7. 2004. i obranila doktorsku disertaciju “Hrvatsko liberalno novinstvo u doba revolucije – Saborske novine, Slavenski Jug, Südslawische Zeitung i Jugoslavenske novine (1848.-1852.)”. Od 1995. godine zaposlena je u Hrvatskom institutu za povijest, isprva na projektu Povijest političke misli i političkih stranaka u Hrvata od 18.-20. stoljeća, voditelja dr. sc. Jure Krište, a od 2002. do 2006. na projektu Politički život u hrvatskom društvu od druge polovice 19. st. do početka 20. st., voditelja dr. sc. Zlatka Matijevića. Od početka 2007. suradnica je na projektu Politički život u hrvatskom društvu od 1840-ih do 1940-ih godina kojega vodi dr. sc. Stjepan Matković. U zvanje znanstvene suradnice izabrana je 15. studenoga 2005. godine. Glavno područje njezina istraživanja su politička, društvena i gospodarska povijest Banske Hrvatske sredinom 19. stoljeća, a napose hrvatsko novinstvo i položaj tiska u navedenom razdoblju. Istražuje i fenomen javnosti u navedenom razdoblju kao složeni društveni, politički i komunikološki fenomen, koji se oblikuje u kompleksnoj interakciji različitih političkih čimbenika, novina kao javnih medija i javnoga mnijenja u tadašnjoj Hrvatskoj. Sudjelovala je na više znanstvenih skupova u Hrvatskoj i u inozemstvu. U sklopu rada u Hrvatskom institutu za povijest obavljala je i stručne organizacijske poslove za međunarodni znanstveni skup Hrvatska 1848. i 1849. (Zagreb, 21. – 23. listopada 1998.) te za I. kongres hrvatskih povjesničara (Zagreb, 9.-11. prosinca 1999.), u sklopu kojega je vodila sekciju Mediji i oblikovanje javnoga mnijenja. Zajedno s dr. sc. Mirkom Valentićem i dr. sc. Mariom Jarebom uredila je zbornik radova Hrvatska 1848. i 1849. Od 1999. do 2002. godine bila je članica uredništva Časopisa za suvremenu povijest, a od 2000. do 2002. tajnica istoga časopisa. Od 2004. godine je članica uredništva, a do ožujka 2007. i pomoćnica glavnog urednika časopisa Review of Croatian History. Jedna je od urednica na projektu sinteze hrvatske povijesti kojega je 1. studenoga 2007. pokrenula Matica hrvatska. Prevodi stručnu literaturu s njemačkog na hrvatski jezik te s hrvatskog jezika na njemački. Tijekom akademskih godina 2000./2001. do 2002./2003. sudjelovala je u izvođenju nastave iz kolegija Hrvatski narod u 19. stoljeću na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Od početka 2009. godine članica je uredništva časopisa Povijesni prilozi. Od 2014. voditeljica je institutskog Odjela za povijest 19. stoljeća.

dr. sc. Jasna Turkalj, viša znanstvena suradnica

e-pošta: jturkalj@isp.hr

Jasna Turkalj rođena je 24. travnja 1962. u Zagrebu. Studij povijesti (A1) i arheologije (A2) završila je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Poslijediplomski znanstveni studij iz nacionalne povijesti 19. i 20. stoljeća upisala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1993. godine. Od 1. travnja 1995. zaposlena je u Hrvatskom institutu za povijest na projektu Povijest političke misli i političkih stranaka u Hrvata od 18.-20. stoljeća pod vodstvom dr.sc. Jure Krište, a zatim na projektu Politički život u hrvatskom društvu od druge polovice 19. stoljeća do početka 20. stoljeća pod vodstvom dr.sc. Zlatka Matijevića. U znanstveno zvanje znastvene suradnice izabrana je 2005., a iste je godine zasnovala radni odnos na neodređeno vrijeme na znanstvenom radnom mjestu znanstveni suradnik. Od 2007. godine radi na projektu Politički život u hrvatskom društvu od 1840-ih do 1940-ih kojem je voditelj dr. sc. Stjepan Matković. Magistarski rad pod naslovom Značaj Starčevićevih i Kvaternikovih ideja u pravaškom tisku i politici do Rakovice (1867.-1871.) obranila je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1998. godine. Doktorirala je obranom doktorskog rada pod naslovom Nositelji pravaške misli 80.-ih godina 19. stoljeća na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2002. godine. Bila je urednica časopisa Povijesni prilozi (od 2002. – 2008.), članica je Predsjedništva HNOPZ-a (od 2004.) te od 2005. predsjednica Znanstvenog vijeća Hrvatskog instituta za povijest. Sudjelovala je u organizaciji i radu više znanstvenih skupova, između ostalog i kao članica Izvršnog odbora Prvog kongresa hrvatskih povjesničara, Znanstvenog odbora Drugog kogresa hrvatskih povjesničara i Organizacijskog odbora Trećeg kongresa hrvatskih povjesničara. Područje znanstvenog rada: Istraživanje složenog fenomena pravaštva, a težištem na slabo poznatoj društvenoj strukturi i teritorijalnoj kompoziciji ne samo stranačkog vodstva već i šireg kruga članova i pristaša Stranke prava te pravaškog izbornog tijela tijekom 1880-ih, dakle u vrijeme kada Stranka prava prerasta u nacionalni pokret i postaje vodeća politička snaga Banske Hrvatske i njoj 1881. reintegrirane Vojne krajine.

dr. sc. Zdravka Zlodi, znanstvena suradnica

e-pošta: zdravkazlodi@gmail.com

Osnovnu i srednju (gimnaziju Tituša Brezovačkog) školu završila u Zagrebu. Studij jednopredmetne povijesti upisala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i diplomirala na katedri za Povijest Srednje i zzlodiJugoistočne Europe od XV. do XVIII. stoljeća. Na istom fakultetu upisala je i poslijediplomski znanstveni studij nakon čega je magistrirala (Aleksander Sapieha i njegovo putovanje po hrvatskim zemljama i Bosni u kontekstu hrvatsko-poljskih odnosa i veza početkom XIX. stoljeća. ) i doktorirala (Rusini/Ukrajinci u hrvatskim zemljama: etape doseljavanja i problem imena) pod mentorstvom prof. dr. Petra Korunića (katedra za Povijest Srednje i Jugoistočne Europe u XIX.stoljeća). Tijekom studija boravila na studijskim i istraživačkim stipendijama u Poljskoj (Uniwersytet Jagielloński – Karkov, Uniwersytet Warszawski (Instytut Historyczny) – Varšava, Katolicki Uniwersytet Lubelski – Lublin). Trenutno zaposlena na Hrvatskom institutu za povijest, na Odjelu za hrvatsku povijest 19. stoljeća. U sklopu svojeg znanstveno – istraživačkog rada, kao inicijator hrvatsko – ruske znanstvene suradnje, imenovana je koordinatorom i voditeljem međunarodne znanstvene suradnje između Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu i moskovskog državnog Институтa славяноведения (RAN).

Područje znanstvenog interesa i rada sustavno je vezano za povijest Srednje i Jugoistočne Europe, s naglaskom na hrvatsko – slavenske veze (hrvatsko – poljske, hrvatsko – ukrajinske i hrvatsko – ruske). Bavi se prevođenjem stručnih tekstova s poljskog, ukrajinskog i ruskog te surađuje na projektima izvan matične ustanove. Sudjelovala na nekoliko domaćih i stranih znanstvenih skupova i predavanja te objavila nekoliko znanstvenih i stručnih radova te pet autorskih i suautorskih knjiga. Strani jezici: engleski, poljski, ruski, ukrajinski, španjolski i talijanski.

dr. sc. Branko Ostajmer, znanstveni suradnik 

e-pošta: bostajmer@gmail.com

Ostajmer,Branko

Rođen je 1978. u Đakovu, gdje je završio osnovnu školu i srednju školu (opću gimnaziju). Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je povijest 2004. godine i stekao zvanje profesora povijesti i diplomiranoga povjesničara. Poslijediplomski doktorski studij povijesti upisao je 2006. godine na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, te 2011. godine obranio doktorsku disertaciju Narodna stranka u Slavoniji i Srijemu 1883.–1903. Od 1. travnja 2006. zaposlen je u Hrvatskom institutu za povijest. Godine 2012. izabran je u zvanje znanstvenog suradnika. Od 2009. godine suradnik je Hrvatskoga biografskog leksikona Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža” u Zagrebu, a suradnik je i međunarodnoga projekta Kirchliche Elite-Bildung für Zentraleuropa. Das Priesterkolleg St. Augustin („Frintaneum“) in Wien als Post-Graduate-Einrichtung und Netzwerkstatt der Donaumonarchie 1816-1918, pod vodstvom Instituta za crkvenu povijest Katoličko-teološkog fakulteta Sveučilišta u Beču. Od 2007. godine član je uredništva Zbornika Muzeja Đakovštine.

Od 2014. godine suradnik je projekta “Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj”. U okviru projekta provodi istraživanja na arhivskoj građi u Austriji i Mađarskoj, arhivskom fondu Odjela za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade (Hrvatski državni arhiv Zagreb), novinstvu te ostavštinama istaknutih prosvjetnih djelatnika. Istražuje i osnivanje raznovrsnih osnovnih i srednjih škola te sudjeluje u izradi baza podataka.

Znanstveni interes usmjeren mu je na teme iz političke, društvene i kulturne s prijelaza iz 19.. u 20. stoljeće, uz posebnu pozornost na prostor Kraljevine Hrvatske i Slavonije te na hrvatsko-mađarske odnose. U okviru tih istraživanja sudjelovao na više domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova (Hrvatska, Mađarska, Austrija, Bosna i Hercegovina) te objavio veći broj znanstvenih i stručnih članaka.

dr. sc. Arijana Kolak Bošnjak, znanstvena suradnica

e-pošta: akolak@isp.hr

Znanstveno-istraživački interesiOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Kronološki: moderna povijest, dugo 19. stoljeće.
Geografski: sjeverna Hrvatska, Europa.
Tematski: politička, društvena i kulturna povijest, vojna povijest, nacionalni i kulturni identiteti, slika drugoga.

Zaposljenje i izbori u zvanje

2015. Docent
2012. Znanstveni suradnik
2002. Zaposlenje u Hrvatskom institutu za povijest

Obrazovanje

2012. Doktorat iz područja humanističkih znanosti, znanstvenog polja povijesti, Sveučilište u Zagrebu
2006. Magisterij iz područja humanističkih znanosti, znanstvenog polja povijesti, Sveučilište u Zagrebu
2002. Završen Studij povijesti i kroatologije, Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu

Znanstveno-istraživački projekti

2016. Član projekta: “Vojnički život i slike ratnika u hrvatskom pograničju od 16. stoljeća do 1918” (HRZZ IP-2014-09-3675).
2014.-15. Član projekta “Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj (18. i 19. stoljeće)” (HRZZ UIP-2013-11-4919)
2007.-13. Član projekta: “Politički život u hrvatskom društvu od 1840-ih do 1940-ih” (019 0190613-0602)
2002.-06. Član projekta “Politički život u hrvatskom društvu od druge polovice 19. do početka 20. stoljeća” (0019031)

Nastava

Kolegiji na preddiplomskom studiju od 2014.:
“Povijest Mađarske (19. i 20. stoljeće)”, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. “Prožimanje kultura: Hrvati i Mađari u 19. stoljeću”, Hrvatsko katoličko sveučilište.

Recentna bibliografija

“Odnos članova (bivše) Horvatsko-vugerske stranke prema mađarskoj revoluciji, njezinim idejama i postignućima”, u: Pal Fodor i Dinko Šokčević (ur.), Prekretnice u suživotu Hrvata i Mađara. Ustanove, društvo, gospodarstvo i kultura, Budimpešta, 2015., str. 402-407. (mađarski prijevod str. 366-371).
“Društvena struktura Horvatsko-vugerske stranke”, Povijesni prilozi, vol. 48., Zagreb, 2015., 153-174.
“Izidor Kršnjavi na hrvatskim saborima od 1884. do 1897. godine”, u: Ivana Mance i Zlatko Matijević (ur.), Zbornik radova znanstvenoga skupa Iso Kršnjavi – veliki utemeljitelj, Zagreb, 2015., 48-60.
“Osječki Nijemci mađaroni”, Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice, vol. 22., Osijek, 2015., 29-40.
“Horvatsko-vugerska stranka i turopoljsko plemstvo”, Kaj: časopis za književnost, umjetnost i kulturu, vol. 3-4, 2015., 121-137.

Više vidi ovdje

Recentna predavanja i izlaganja

“The Quality of Gymnasium Education in the Banal Croatia in the Era of Neoabsolutism (1854 – 1860)”, međunarodna konferencija: Quality, Social Justice and Accountability in Education Worldwide, Sofia, 10. – 13. lipnja 2015.
“Pokušaji uvođenja mađarskoga jezika u hrvatske škole u prvoj polovici 19. stoljeća”, međunarodna konferencija: International Conference National and Universal Culture in Central Europe. Tolerance, Coexistence, Conflict, Slavonski Brod, 16. – 18. travnja 2015.
“Sloboda izražavanja i djelovanja u hrvatskom političkom pokretu 1848./1849. – odnos prema političkim neistomišljenicima”, IV. kongres hrvatskih povjesničara 2012. – Sloboda, Zagreb, 1. – 5. listopada 2012.

Ostale profesionalne aktivnosti

Hrvatski institut za povijest:
Tajnica časopisa – Časopis za suvremenu povijest 2006. – 2008.

Stipendije

Tempus Public Foundation, ožujak – svibanj 2016.
Istraživačka stipendija Vlade Republike Mađarske, listopad 2003. – siječanj 2004.

Kontakt

arijanakbosnjak@gmail.com

dr. sc. Margareta Matijević, znanstvena suradnica

e-pošta: margareta@isp.hr

Margareta Matijević rođena je 19. lipnja 1975. godine u Banjoj Luci, Bosna i Hercegovina. Od 1993. trajno je nastanjena u Republici Hrvatskoj. Osnovnu i dio srednje škole završila je u rodnom gradu, a maturirala je na Medicinskoj školi na Sušaku 1994. godine. Na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 2001. godine studij jednopredmetne povijesti s temom Izvori i literatura o Bihaću do 1592. godine te stekla zvanje profesora povijesti. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 2004. godine petogodišnji studij teologije obranivši tezarij i diplomski rad na katedri crkvene povijesti s temom: Različitost stajališta Strossmayera i Račkog na temelju međusobne Korespondencije te stekla zvanje diplomiranog teologa. Kao studentica bila je dobitnica Rektorove nagrade za izrađeni rad na temu “Odnos Srpske pravoslavne crkve prema Domovinskom ratu u Hrvatskoj 1991.-1995.” Na studiju teologije stipendirana je od Hrvatskog društva katoličkih novinara za koje je prošla i novinarsku naobrazbu i neko vrijeme surađivala na Hrvatskom katoličkom radiju u sklopu emisija “Povijestice”. Na studiju povijesti bila je dobitnica državne stipendije u kategoriji posebno nadarenih studenata. Od ožujka 2002. radi kao znanstvena novakinja na Hrvatskom institutu za povijest, na projektu Političke ideologije, stranke, vjere i institucije u Hrvata u XIX. i XX. stoljeću čiji je voditelj bio dr. sc. Jure Krišto. Uže područje njezinog znanstvenog interesa je djelovanje vjerskih zajednica u komunizmu, ali bavi se i drugim temama. Na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu obranila je u studenom 2006. magistarski rad s temom Djelovanje Komisije za vjerske poslove Federalne Države Hrvatske / Narodne Republike Hrvatske u crkveno-državnim odnosima 1944.-1948.” Na istom fakultetu 2011. obranila je doktorsku disertaciju pod naslovom „Političko, crkveno i kulturno djelovanje Svetozara Rittiga 1873.-1961.“ U razdoblju od ak. god. 2000/01.-2004/05. sudjelovala je u izvođenju nastave na studiju kroatologije na Hrvatskim studijima u okviru kolegija Hrvatski nacionalni identitet u europskom kontekstu čiji je nositelj bio pok. prof. dr. Eduard Kale. Sudjelovala je na četiri domaća i tri međunarodna znanstvena skupa. Objavila je pedesetak prikaza i recenzija knjiga u znanstvenim i stručnim časopisima, te novinama. Uz znanstveni bavi se i književnim radom, uglavnom objavljujući kraću prozu.

Zrinko Novosel, prof., asistent

 e-pošta: zrinko.novosel@gmail.com

zrinko3

Rođen 1989. godine u Zagrebu, na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu završio je preddiplomski studij povijesti 2011. godine, a 2014. diplomirao. Iste godine godine upisao je MA program na Central European University (History department), koji je završio 2015. Od travnja 2016. do 2017. godine radio je u Hrvatskom institutu za povijest u programu stručnog osposobljavanja na projektu „Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj (18. i 19. stoljeće).“ Od veljače 2019. godine zaposlen na Hrvatskom institutu za povijest kao doktorand na projektu „Europski korijeni moderne Hrvatske: transfer političkih i kulturnih ideja u 18. i 19. stoljeću“ (HRZZ, IP-2018-01-2539). Njegovi istraživački interesi vezani su uz intelektualnu povijest i memoarsku literaturu „dugog“ 19. stoljeća.