Djelatnici na odjelu za hrvatsku povijest 19. stoljeća

dr. sc. Lidija Bencetić, znanstvena suradnicadfs

Diplomirala je jednopredmetnu povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2008. godine, od 2009. zaposlena je na Hrvatskom institutu za povijest, na projektu ˝Povijest Istre: sustavi, institucije, društvo i identitet u 19. i 20. stoljeću˝. U prosincu 2014. obranila je disertaciju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu (tema disertacije: ˝Politička karikatura u listovima Borba i Vjesnik – komparativna analiza percepcije političkog i društvenog života u komunističkoj Jugoslaviji (1945. – 1962.)˝). U razdoblju od travnja do svibnja 2015. godine boravila je na Sveučilištu Kent (Velika Britanija) u svojstvu gostujućeg istraživača, a pod nadzorom profesora Stefana Goebela. Trenutno je angažirana na projektu ˝Gospodarsko-socijalni aspekti tranzicije Slovenije i Hrvatske 1985.-1995. godine˝, koji financiraju Vlada Republike Hrvatske i Vlada Republike Slovenije. Bavi se istraživanjem hrvatske i jugoslavenske povijesti u razdoblju od 1945. do 1990., s naglaskom na političke i društvene teme, medije i propagandu; te teme hrvatskog iseljeništva.

E-pošta: lidija.bencetic@gmail.com

dr. sc. Zoran Grijak, znanstveni savjetnik

Zoran Grijak rođen je 9. travnja 1963. u Slatini, Republika Hrvatska, gdje je završio osnovno i srednje školovanje. Studij povijesti i filozofije završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 1990. godine s radom Crkvene rasprave u svjetlu povijesti IV. stoljeća. Na Institutu za suvremenu povijest (danas: Hrvatski institut za povijest) radi od 1. kolovoza 1992. godine. Magistarski rad pod naslovom Josip Stadler do ustoličenja za vrhbosanskog nadbiskupa obranio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 15. siječnja 1996. godine. Od 1996. do 2002. sudjeluje u radu na znanstvenoistraživačkom projektu Povijest političke misli i političkih stranaka u Hrvata od 18. do 20. stoljeća. Doktorski rad Politička djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera obranio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 6. srpnja 2000. godine. Od kolovoza 2002. sudjeluje u radu na redovitom znanstvenoistraživačkom projektu Političke ideologije, stranke, vjere i institucije u Hrvata u 19. i 20. stoljeću. Od početka 2007. voditelj je projekta Katolicizam, islam i pravoslavlje u identitetskim procesima u BiH. U svojim radovima napose se bavi istraživanjem uloge Katoličke crkve u kulturnom, društvenom i političkom životu Hrvatske i Bosne i Hercegovine od druge polovice 19. stoljeća do 1918. godine. Njegova istraživanja navedene problematike utemeljena su na historijski relevantnom uglavnom nepoznatom arhivskom gradivu koje pruža nove spoznaje o djelovanju istaknutih katoličkih velikodostojnika: nadbiskupa Josipa Stadlera, biskupa J. J. Strossmayera, biskupa Antuna Mahnića, nadbiskupa Jurja Haulika, nadbiskupa Josipa Mihalovića, Jurja Posilovića, Antuna Bauera i drugih te ulozi Katoličke crkve u političkom životu Hrvatske i Bosne i Hercegovine od sredine 19. stoljeća do 1918. godine. Rezultati istraživanja iznijeti u njegovim radovima nastali su na temelju arhivskog gradiva iz relevantnih domaćih i međunarodnih arhiva i knjižnica (vatikanskih, bečkih, budimpeštanskih, sarajevskih, zagrebačkih, i drugih) te pružaju sveobuhvatniji pogled na politička i međukonfesionalna događanja u Bosni i Hercegovini od sredine 19. stoljeća do 1918. godine u njihovu širem europskom kontekstu. U svome dosadašnjem znanstvenom radu objavio je 1 knjigu (monografiju), 23 znanstvena rada u časopisima s međunarodnom recenzijom ili s njima po vrsnoći izjednačenim časopisima (14 izvornih, 1 prethodno priopćenje, 2 pregledna i 4 stručna rada) te 3 rada u ostalim časopisima i zbornicima. Sudjelovao u radu 14 znanstvenih skupova (10 međunarodnih i 4 domaća), te Prvog (1999.) i Drugog (2004.) kongresa hrvatskih povjesničara.. Kao vanjski suradnik izradio je više članaka za Hrvatsku enciklopediju, sv. 1., sv. 2., sv. 3. Napisao je i veći članak o povijesti Bosne i Hercegovine od 1850. do 1918. godine za Sintezu hrvatske povijesti sv. 2 u izdanju Školske knjige u Zagrebu. Recenzent je više zbornika, knjiga (monografija) i članaka, kolega iz domovine i inozemstva. Kao autor i recenzent surađuje s kolegama povjesničarima, posebice s djelatnicima Znanstveno-raziskovalnog središča Republike Slovenije u Kopru i Instituta za istoriju u Sarajevu, koji rade na srodnim projektima i temama. Osim projekta koji vodi dr. sc. Zoran Grijak sudjeluje na projektu dr. sc. Suzane Leček Oblikovanje hrvatskog kulturnog i socijalnog identiteta 1900.-1990. (252-0190613-2624) s temom Problem oblikovanja hrvatskog identiteta na rubnim hrvatskim područjima, fenomen dubrovačkih “Srbokatolika” (na temelju ostavštine obitelji Vojnović). Prikuplja građu vezanu uz najuže područje njegovih znanstvenih istraživanja pohranjenu u arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, Čitaonici starih i rijetkih rukopisa u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Nadbiskupijskom arhivu u Zagrebu, Znanstvenoj biblioteci u Dubrovniku i Arhivu Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Transkribirao je, pripremio za objavljivanje ili objavio korespondenciju, govore, predstavke vezane uz djelovanje istaknutih povijesnih ličnosti: biskupa J. J. Strossmayera, britanskog državnika Williama Ewarta Gladstonea, dubrovačkog biskupa J. G. Marčelića, nadbiskupa J. Stadlera, kardinala J. Mihalovića, Ive Pilara, Luje Vojnovića, R. W. Seton-Watsona, V. S. Solovjeva i drugih. Stručni doprinos dao je i brojnim osvrtima, recenzijama i prikazima domaće i strane historiografije o političkoj i crkvenoj povijesti Hrvatske i Bosne i Hercegovine 19. i 20. stoljeća te prilozima kao suradnik Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža” u Zagrebu na projektu Hrvatske enciklopedije sv. 4.-7.

dr. sc. Marino Manin, znanstveni savjetnik

Marino Manin rođen je 1968. godine u Umagu. Diplomirao je 1994. godine Povijest i Talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U akademskoj godini 1994./1995. upisao je poslijediplomski studij iz područja Hrvatske povijesti novoga vijeka na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je 1999. obranio magistarski rad pod naslovom Prilike u bivšoj Mletačkoj Istri od 1797. do 1805. godine. Godine 2003. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranio je doktorsku disertaciju na temu: Gospodarske prilike u zapadnoj Istri između 1813. i 1848. (Katastar Franje I. kao vrelo zemljišnih, vlasničkih, demografskih i etničkih odnosa). Od 1995. godine radi u svojstvu znanstvenog novaka pri Institutu za suvremenu povijest (danas: Hrvatski institut za povijest) u Zagrebu. Od 2002. do 2004. stalno je zaposlen na mjestu asistenta pri Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci, a od 2004. zaposlen je na mjestu znanstvenog suradnika u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu. U inozemstvu surađivao je sa Znanstveno raziskovalnim središčem Republike Slovenije iz Kopra na više projekata i u uredništvu zbornika Acta Histriae. Tijekom akademske godine 1996./1997. istraživao je tri mjeseca u Državnom arhivu u Trstu (Archivio di Stato di Trieste), te dva mjeseca u Državnom arhivu u Pazinu. Istraživao je i u Arhivu Biskupijskog ordinarijata u Poreču, kao i u arhivima u Kopru i Piranu. U akademskoj godini 1999./2000. dobio je stipendiju Ureda IX Ministarstva vanjskih poslova Republike Italije u trajanju od četiri mjeseca, koju je koristio istražujući fond Katastra Franje I. u Državnom arhivu u Trstu. Tijekom akademske godine 2000./2001. istraživao je još ukupno tri mjeseca pri istoj ustanovi. Bavi se poviješću Istre od XVIII. do XX. st. i to obrađivao je prvenstveno teme iz gospodarske i demografske povijesti. Objavio je više desetaka znanstvenih i stručnih radova, a sudjelovao je u radu uredništava više znanstvenih i znanstveno-popularnih časopisa, kao i u uređivanju nekoliko zbornika radova sa znanstvenih skupova. Od akademske godine 2005./2006. angažiran je kao predavač studiju povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Član je nekoliko strukovnih udruga, a trenutno obnaša dužnost tajnika Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti.

 

dr. sc. Zlatko Matijević, znanstveni savjetnik

I. Ime i prezime: Zlatko Matijević II. Mjesto rođenja: Zagreb III. Datum rođenja: 10. veljače 1955. IV. Školovanje: a) Osnovno i srednje školovanje (Gornjogradska gimnazija) završeno u Zagrebu (1962.-1974.); b) Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: 1. studij filozofije (1977.) i 2. studij povijesti (1979.); c) Magistarski rad i doktorska disertacija obranjeni na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu: magistarski rad: Katolička crkva u Hrvatskoj i stvaranje jugoslavenske države 1918-1921. godine (1985.); doktorska disertacija: Hrvatska pučka stranka 1919.-1929. godine (1993.). V. Kretanje u službi: Hrvatski institut za povijest, Zagreb, Opatička 10, (1980.-). Član Znanstvenog vijeća Instituta (1996.-). Pročelnik Odjela za hrvatsku povijest XIX. st. (1999.-2002.). Pomoćnik ravnatelja Instituta (2003.-2004.). U akad. god. 1998./9. i 1999./2000. te 2000./2001. i 2001./2002. predavač na Studiju povijesti Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Kolegiji: «Povijest XIX. stoljeća», «Položaj hrvatskog naroda u Kraljevini Jugoslaviji» i «Hrvatski narod u Drugom svjetskom ratu». Zamjenik voditelja Studija povijesti (2000.-2002.). VI. Znanstvena zvanja: 1. asistent (1981.-1985.), 2. znanstveni asistent (1985.-1994.), 3. znanstveni suradnik (1994.-1998.), 4. viši znanstveni suradnik (1998.-2002.), 5. znanstveni savjetnik I. izbor (2002.-2005.) i 6. znanstveni savjetnik II. izbor/trajno zvanje (2005.). VII. Članstvo u uredništvima znanstvenih časopisa: Član uredništva Časopisa za suvremenu povijest, Zagreb, (1996.-2006.); suurednik Godišnjaka Pilar, Zagreb, (2001.-2002.); član uredništva časopisa Fontes, Zagreb, (2003.-); zamjenik glavnog urednika časopisa Pilar, Zagreb, (2006.-).

dr. sc. Stjepan Matković, znanstveni savjetnik

Stjepan Matkovic

Dr. sc. Stjepan Matković rođen je 2. srpnja 1966. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Nakon odsluženoga vojnog roka (1986.), polazi jednopredmetni studij povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom 1987. slušao je jednosemestralno predavanje na Legon Unioversity (Accra – Ghana) o modernoj povijesti zapadne Afrike. Diplomirao je 1991. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta. Od 1992. polazio je poslijediplomski studij na istome Fakultetu te je 1996. magistrirao s temom „Organizacija Čiste stranke prava i njezino sudjelovanje na izborima (1895.–1908.)”. Doktorat iz humanističkih znanosti, znanstveno polje povijest, stekao je 1999. na istom Fakultetu obranivši tezu „Čista stranka prava 1895.–1903.“ (mentor: akademik Nikša Stančić; predsjednica povjerenstva za obranu disertacije professor emeritus Mirjana Gross).

Od 1992. zaposlen je u Institutu za suvremenu povijest u Zagrebu, današnji Hrvatski institut za povijest. U zvanje znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju izabran u veljači 2016. godine. U naslovno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora Sveučilišta izabran je 15. svibnja 2012. godine. Od 1. prosinca 2004. pomoćnik je ravnatelja, a od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2010. ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.

Od akademske godine 1999./2000. dr. sc. Stjepan Matković izvodio/izvodi nastavu na Sveučilištima u Zagrebu i Rijeci.

Sudjelovao je u radu tri znanstvena projekata: „Povijest političke misli i političkih stranaka u Hrvata od 18. do 20. stoljeća“, direktor programa: dr. sc. Jure Krišto (šifra: 001903), „Politički život u hrvatskom društvu od druge polovine XIX. do početka XX. st.“, glavni istraživač: dr. sc. Zlatko Matijević (šifra: 0019031) i „Ivo Pilar, teoretičar hrvatske modernizacije“ (šifra: 194-0190613-0651), koji su vodili dr. sc. Srećko Lipovčan (do 2009.) i dr. sc. Zlatko Matijević. Od 2007. vodi projekt „Politički život u hrvatskom društvu od 1840-ih do 1930-ih“ (šifra: 019-0190613-0602) i program „Politika i moderni identiteti u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeću“, od 2009. do 2011. bilateralni projekt „Slovensko-hrvatska iskustva iz multinacionalnih zajednica“ koji su zajednički izvodili Znanstvenoraziskovalni center SAZU iz Ljubljane i Hrvatski institut za povijest te bilateralni projekt „Iskustva parlamentarizma u hrvatskoj i srpskoj prošlosti u 20. stoljeću“ koji su zajednički izvodili Institut za savremenu istoriju iz Beograda i Hrvatski institut za povijest. Od 2015. sudjeluje u izvođenju projekta „Vojnički život i slike ratnika u hrvatskom pograničju od 16. stoljeća do 1918.“ koji vodi dr. sc. Alexander Buczynski. U znanstvenom radu bavi se nacionalnom poviješću u razdoblju od druge polovice 19. stoljeća do raspada Austro-Ugarske Monarhije te pojedinim problemima iz političko-stranačke povijesti prve polovice 20. stoljeća.

Autor je tri (3) i suautor dviju (2) znanstvenih knjiga (Čista stranka prava 1895.–1903.; Izabrani portreti pravaša: prinosi hrvatskoj političkoj povijesti; Iz korespondencija dr. Mile Budaka: (1907.–1945.); Iz korespondencije Josipa Franka s Bečom: 1907.–1910. i Premili Ivane: Korespondencija Ivana Hribara s hrvatskom elitom). Suautor je sveučilišnog priručnika (Programatski dokumenti političkih stranaka i skupina 1842.–1914.) i udžbenika povijesti za treći razred gimnazije. Autor je više od 75 izvornih znanstvenih radova u časopisima, zbornicima i višeautorskim knjigama te više od 80 preglednih, stručnih i enciklopedijskih članaka i više od 100 recenzija i prikaza knjiga. Objavljivao je i u inozemnim edicijama (Austrija, Australija, Bugarska, Crna Gora, Njemačka, Engleska, Francuska, Mađarska, Slovenija, Srbija i Rusija). Uredio je četiri (4) knjige te je priredio nekoliko tematskih blokova u znanstvenim časopisima.

Obavlja i razne stručne aktivnosti na znanstvenom području. Tako je bio glavni urednik Časopisa za suvremenu povijest (2000.–2006.) i član uredništva časopisa Review of Croatian History (2006.–2010.), nakladnik Hrvatskoga instituta za povijest; član uredništava dvaju časopisa Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar: Društvena istraživanja i Pilar (od 2002., odnosno 2006.); član uredništva časopisa Odsjeka za historiju Univerziteta u Tuzli: Historijska misao (od 2014.) i član uredništva Istorijski zapisi Istorijskog instituta Crne Gore (od 2010.). Bio je član upravnog odbora Društva za hrvatsku povjesnicu (2001.–2005.); pročelnik Odjela za povijest Matice hrvatske (2011.–2013.) i član uredništva Hrvatskog biografskog leksikona (od 2005.). Kao član organizacijskog odbora sudjelovao je u pripremi triju kongresa hrvatskih povjesničara (1999., 2004. i 2008.). Obnašao je i dužnost tajnika Hrvatskoga nacionalnog odbora za povijesne znanosti (1999.–2004.) te bio član Povjerenstva za nacrte zakona u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske (2010.). Redoviti je suradnik (contributing editor) za hrvatsku historiografiju u International Bibliography of Historical Sciences (München). Bio je 2007. član državne Hrvatsko-slovenske povijesne komisije. Autor je tekstualnih predložaka za dokumentarne filmove u produkciji HRT-a (Ivo Pilar, Frano Supilo, Iso Kršnjavi, Ante Trumbić).

Dobitnik je godišnje nagrade Hrvatskog sabora i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za znanost u području humanističkih znanosti za značajno znanstveno dostignuće (25. lipnja 2007.)

dr. sc. Vlasta Švoger, znanstvena savjetnica

Rođena je 1966. godine u Zagrebu, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Udata je i majka jedne kćeri. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je povijest i njemački jezik i književnost. Na istome fakultetu magistrirala je 19. 7. 2000. godine s temom “Zagrebački list Südslawische Zeitung i njegov krug (1849.-1852.)”, a 19. 7. 2004. i obranila doktorsku disertaciju “Hrvatsko liberalno novinstvo u doba revolucije – Saborske novine, Slavenski Jug, Südslawische Zeitung i Jugoslavenske novine (1848.-1852.)”. Od 1995. godine zaposlena je u Hrvatskom institutu za povijest, isprva na projektu Povijest političke misli i političkih stranaka u Hrvata od 18.-20. stoljeća, voditelja dr. sc. Jure Krište, a od 2002. do 2006. na projektu Politički život u hrvatskom društvu od druge polovice 19. st. do početka 20. st., voditelja dr. sc. Zlatka Matijevića. Od početka 2007. suradnica je na projektu Politički život u hrvatskom društvu od 1840-ih do 1940-ih godina kojega vodi dr. sc. Stjepan Matković. U zvanje znanstvene suradnice izabrana je 15. studenoga 2005. godine. Glavno područje njezina istraživanja su politička, društvena i gospodarska povijest Banske Hrvatske sredinom 19. stoljeća, a napose hrvatsko novinstvo i položaj tiska u navedenom razdoblju. Istražuje i fenomen javnosti u navedenom razdoblju kao složeni društveni, politički i komunikološki fenomen, koji se oblikuje u kompleksnoj interakciji različitih političkih čimbenika, novina kao javnih medija i javnoga mnijenja u tadašnjoj Hrvatskoj. Sudjelovala je na više znanstvenih skupova u Hrvatskoj i u inozemstvu. U sklopu rada u Hrvatskom institutu za povijest obavljala je i stručne organizacijske poslove za međunarodni znanstveni skup Hrvatska 1848. i 1849. (Zagreb, 21. – 23. listopada 1998.) te za I. kongres hrvatskih povjesničara (Zagreb, 9.-11. prosinca 1999.), u sklopu kojega je vodila sekciju Mediji i oblikovanje javnoga mnijenja. Zajedno s dr. sc. Mirkom Valentićem i dr. sc. Mariom Jarebom uredila je zbornik radova Hrvatska 1848. i 1849. Od 1999. do 2002. godine bila je članica uredništva Časopisa za suvremenu povijest, a od 2000. do 2002. tajnica istoga časopisa. Od 2004. godine je članica uredništva, a do ožujka 2007. i pomoćnica glavnog urednika časopisa Review of Croatian History. Jedna je od urednica na projektu sinteze hrvatske povijesti kojega je 1. studenoga 2007. pokrenula Matica hrvatska. Prevodi stručnu literaturu s njemačkog na hrvatski jezik te s hrvatskog jezika na njemački. Tijekom akademskih godina 2000./2001. do 2002./2003. sudjelovala je u izvođenju nastave iz kolegija Hrvatski narod u 19. stoljeću na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Od početka 2009. godine članica je uredništva časopisa Povijesni prilozi. Od 2014. voditeljica je institutskog Odjela za povijest 19. stoljeća.

dr. sc. Jasna Turkalj, viša znanstvena suradnica

Jasna Turkalj (rođ. Žiljak) rođena je 24. travnja 1962. u Zagrebu. Studij povijesti (A1) i arheologije (A2) završila je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Poslijediplomski znanstveni studij iz nacionalne povijesti 19. i 20. stoljeća upisala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1993. godine. Od 1. travnja 1995. zaposlena je u Hrvatskom institutu za povijest na projektu Povijest političke misli i političkih stranaka u Hrvata od 18.-20. stoljeća pod vodstvom dr.sc. Jure Krište, a zatim na projektu Politički život u hrvatskom društvu od druge polovice 19. stoljeća do početka 20. stoljeća pod vodstvom dr.sc. Zlatka Matijevića. U znanstveno zvanje znastvene suradnice izabrana je 2005., a iste je godine zasnovala radni odnos na neodređeno vrijeme na znanstvenom radnom mjestu znanstveni suradnik. Od 2007. godine radi na projektu Politički život u hrvatskom društvu od 1840-ih do 1940-ih kojem je voditelj dr. sc. Stjepan Matković. Magistarski rad pod naslovom Značaj Starčevićevih i Kvaternikovih ideja u pravaškom tisku i politici do Rakovice (1867.-1871.) obranila je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1998. godine. Doktorirala je obranom doktorskog rada pod naslovom Nositelji pravaške misli 80.-ih godina 19. stoljeća na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2002. godine. Bila je urednica časopisa Povijesni prilozi (od 2002. – 2008.), članica je Predsjedništva HNOPZ-a (od 2004.) te od 2005. predsjednica Znanstvenog vijeća Hrvatskog instituta za povijest. Sudjelovala je u organizaciji i radu više znanstvenih skupova, između ostalog i kao članica Izvršnog odbora Prvog kongresa hrvatskih povjesničara, Znanstvenog odbora Drugog kogresa hrvatskih povjesničara i Organizacijskog odbora Trećeg kongresa hrvatskih povjesničara. Područje znanstvenog rada: Istraživanje složenog fenomena pravaštva, a težištem na slabo poznatoj društvenoj strukturi i teritorijalnoj kompoziciji ne samo stranačkog vodstva već i šireg kruga članova i pristaša Stranke prava te pravaškog izbornog tijela tijekom 1880-ih, dakle u vrijeme kada Stranka prava prerasta u nacionalni pokret i postaje vodeća politička snaga Banske Hrvatske i njoj 1881. reintegrirane Vojne krajine.

dr. sc. Zdravka Zlodi, znanstvena suradnica

Rođena u Stuttgartu 1. listopada 1975. Osnovnu i srednju (gimnaziju Tituša Brezovačkog) školu završila u Zagrebu. Studij jednopredmetne povijesti upisala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirala 2000. godine pod mentorstvom prof.dr.sc. D. Agičića (katedra za Povijest Srednje i Jugoistočne Europe od XV. do XVIII. stoljeća). Poslijediplomski znanstveni studij upisala 2001. pod mentorstvom prof.dr.sc. D. Agičića, odnosno prof.dr.sc. P. Korunića (katedra za Povijest Srednje i Jugoistočne Europe u XIX.stoljeća). Kao sudent/apsolvent radila na mjestu vodiča u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu na tri povijesne izložbe (listopad 1997. – siječanj 2000.), a neposredno nakon diplome kratko radila kao prof. povijesti u osnovnoj školi u Zagrebu (rujan 2000. – ožujak 2001.). U siječnju 2002. primljena na projekt prof.dr.sc. M. Kolar na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta, odakle je u svibnju iste godine prešla na Hrvatski institut za povijest u Zagrebu, na projekt dr.sc. Zlatka Matijevića Politički život u hrvatskom društvu od druge polovine XIX. stoljeća do početka XX. stoljeća. U studenom 2005. magistrirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pod mentorstvom prof. dr.sc. P. Korunića na temu Aleksander Sapieha i njegovo putovanje po hrvatskim zemljama i Bosni u kontekstu hrvatsko-poljskih odnosa i veza početkom XIX. stoljeća. Tijekom studija i nakon zapošljavanja u razdoblju od 1998. do 2004. boravila na studijskim i istraživačkim stipendijama u Poljskoj (Uniwersytet Jagielloński – Karkov, Uniwersytet Warszawski (Instytut Historyczny) – Varšava, Katolicki Uniwersytet Lubelski – Lublin). Trenutno zaposlena na Hrvatskom institutu za povijest, na projektu Politički život u hrvatskom društvu od 1840-ih do 1940-ih. Doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na temu Rusini/Ukrajinci u hrvatskim zemljama: etape doseljavanja i problem imena, pod mentorstvom prof. dr. sc. Petra Korunića (svibanj, 2010.).

Područje znanstvenog interesa i rada sustavno je vezano za povijest Srednje i Jugoistočne Europe, s naglaskom na hrvatsko – slavenske veze (hrvatsko – poljske, hrvatsko – ukrajinske i hrvatsko – ruske). Bavi se prevođenjem stručnih tekstova s poljskog te surađuje na projektima izvan matične ustanove. Sudjelovala na nekoliko domaćih i stranih znanstvenih skupova i predavanja te objavila nekoliko znanstvenih i stručnih radova. Strani jezici: engleski, poljski, ruski, španjolski (služi se: ukrajinski, talijanski). Opširnija biografija u prilogu.

dr. sc. Branko Ostajmer, znanstveni suradnik Ostajmer,Branko

Rođen je 1978. u Đakovu, gdje je završio osnovnu školu i srednju školu (opću gimnaziju). Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je povijest 2004. godine i stekao zvanje profesora povijesti i diplomiranoga povjesničara. Poslijediplomski doktorski studij povijesti upisao je 2006. godine na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, te 2011. godine obranio doktorsku disertaciju Narodna stranka u Slavoniji i Srijemu 1883.–1903. Od 1. travnja 2006. zaposlen je u Hrvatskom institutu za povijest. Godine 2012. izabran je u zvanje znanstvenog suradnika. Od 2009. godine suradnik je Hrvatskoga biografskog leksikona Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža” u Zagrebu, a suradnik je i međunarodnoga projekta Kirchliche Elite-Bildung für Zentraleuropa. Das Priesterkolleg St. Augustin („Frintaneum“) in Wien als Post-Graduate-Einrichtung und Netzwerkstatt der Donaumonarchie 1816-1918, pod vodstvom Instituta za crkvenu povijest Katoličko-teološkog fakulteta Sveučilišta u Beču. Od 2007. godine član je uredništva Zbornika Muzeja Đakovštine.

Od 2014. godine suradnik je projekta “Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj”. U okviru projekta provodi istraživanja na arhivskoj građi u Austriji i Mađarskoj, arhivskom fondu Odjela za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade (Hrvatski državni arhiv Zagreb), novinstvu te ostavštinama istaknutih prosvjetnih djelatnika. Istražuje i osnivanje raznovrsnih osnovnih i srednjih škola te sudjeluje u izradi baza podataka.

Znanstveni interes usmjeren mu je na teme iz političke, društvene i kulturne s prijelaza iz 19.. u 20. stoljeće, uz posebnu pozornost na prostor Kraljevine Hrvatske i Slavonije te na hrvatsko-mađarske odnose. U okviru tih istraživanja sudjelovao na više domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova (Hrvatska, Mađarska, Austrija, Bosna i Hercegovina) te objavio veći broj znanstvenih i stručnih članaka.

dr. sc. Arijana Kolak Bošnjak, znanstvena suradnica

Znanstveno-istraživački interesiOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Kronološki: moderna povijest, dugo 19. stoljeće.
Geografski: sjeverna Hrvatska, Europa.
Tematski: politička, društvena i kulturna povijest, vojna povijest, nacionalni i kulturni identiteti, slika drugoga.

 

Zaposljenje i izbori u zvanje

2015. Docent
2012. Znanstveni suradnik
2002. Zaposlenje u Hrvatskom institutu za povijest

Obrazovanje

2012. Doktorat iz područja humanističkih znanosti, znanstvenog polja povijesti, Sveučilište u Zagrebu
2006. Magisterij iz područja humanističkih znanosti, znanstvenog polja povijesti, Sveučilište u Zagrebu
2002. Završen Studij povijesti i kroatologije, Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu

Znanstveno-istraživački projekti

2016. Član projekta: “Vojnički život i slike ratnika u hrvatskom pograničju od 16. stoljeća do 1918” (HRZZ IP-2014-09-3675).
2014.-15. Član projekta “Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj (18. i 19. stoljeće)” (HRZZ UIP-2013-11-4919)
2007.-13. Član projekta: “Politički život u hrvatskom društvu od 1840-ih do 1940-ih” (019 0190613-0602)
2002.-06. Član projekta “Politički život u hrvatskom društvu od druge polovice 19. do početka 20. stoljeća” (0019031)

Nastava

Kolegiji na preddiplomskom studiju od 2014.:
“Povijest Mađarske (19. i 20. stoljeće)”, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. “Prožimanje kultura: Hrvati i Mađari u 19. stoljeću”, Hrvatsko katoličko sveučilište.

Recentna bibliografija

“Odnos članova (bivše) Horvatsko-vugerske stranke prema mađarskoj revoluciji, njezinim idejama i postignućima”, u: Pal Fodor i Dinko Šokčević (ur.), Prekretnice u suživotu Hrvata i Mađara. Ustanove, društvo, gospodarstvo i kultura, Budimpešta, 2015., str. 402-407. (mađarski prijevod str. 366-371).
“Društvena struktura Horvatsko-vugerske stranke”, Povijesni prilozi, vol. 48., Zagreb, 2015., 153-174.
“Izidor Kršnjavi na hrvatskim saborima od 1884. do 1897. godine”, u: Ivana Mance i Zlatko Matijević (ur.), Zbornik radova znanstvenoga skupa Iso Kršnjavi – veliki utemeljitelj, Zagreb, 2015., 48-60.
“Osječki Nijemci mađaroni”, Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice, vol. 22., Osijek, 2015., 29-40.
“Horvatsko-vugerska stranka i turopoljsko plemstvo”, Kaj: časopis za književnost, umjetnost i kulturu, vol. 3-4, 2015., 121-137.

Više vidi ovdje

Recentna predavanja i izlaganja

“The Quality of Gymnasium Education in the Banal Croatia in the Era of Neoabsolutism (1854 – 1860)”, međunarodna konferencija: Quality, Social Justice and Accountability in Education Worldwide, Sofia, 10. – 13. lipnja 2015.
“Pokušaji uvođenja mađarskoga jezika u hrvatske škole u prvoj polovici 19. stoljeća”, međunarodna konferencija: International Conference National and Universal Culture in Central Europe. Tolerance, Coexistence, Conflict, Slavonski Brod, 16. – 18. travnja 2015.
“Sloboda izražavanja i djelovanja u hrvatskom političkom pokretu 1848./1849. – odnos prema političkim neistomišljenicima”, IV. kongres hrvatskih povjesničara 2012. – Sloboda, Zagreb, 1. – 5. listopada 2012.

Ostale profesionalne aktivnosti

Hrvatski institut za povijest:
Tajnica časopisa – Časopis za suvremenu povijest 2006. – 2008.

Stipendije

Tempus Public Foundation, ožujak – svibanj 2016.
Istraživačka stipendija Vlade Republike Mađarske, listopad 2003. – siječanj 2004.

Kontakt

arijanabosnjak@gmail.com