- Alexander Buczynski
- Lovorka Čoralić
- Ivana Horbec
- Maja Katušić
- Vedran Klaužer
- Zlatko Kudelić
- Filip Novosel
- Teodora Shek Brnardić
- Juraj Balić
- Ruža Radoš Ćurić
dr. sc. Alexander Buczynski, znanstveni savjetnik
e-pošta: aambuc@isp.hr
Alexander Buczynski je završio Studij povijesti na Sveučilište u Utrechtu (Rijksuniversiteit Utrecht) 1988. godine. Godine 1986./87. i 1988./89. boravio je u Zagrebu kao gost student. Surađujući s Hrvatskim institutom za povijest (tada Institut za suvremenu povijest) od svog prvog dolaska u Zagreb, od 1. svibnja 1991. postaje stalnim suradnikom Instituta u okviru projekta “Vojna krajina – građa i studije”. Svoju disertaciju s naslovom: “Vojni komuniteti – središta građanstva u Hrvatskoj krajini. Povlašteni krajiški gradovi Bjelovar, Senj i Petrinja od 1787. do 1872. godine” obranio je 22. listopada 1993. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Iste godine postaje u okviru navedenog redovitog znanstveno-istraživačkog projekta voditeljem istraživačke teme “Gradovi Vojne krajine”. Prvog proscinca 1994. izabran je u zvanje višeg asistenta, 19. rujna 1998. u zvanje znanstvenog suradnika te 17. lipnja 2002. u zvanje višeg znanstvenog suradnika. Od 1996. do 2002. obnašao je dužnost glavnog i odgovornog urednika časopisa Povijesni prilozi. Sredinom ožujka 2001. postao je članom Upravnog vijeća Hrvatskog insituta za povijest te mjesec dana kasnije predstojnikom Odjela za novovjekovnu povijest Instituta. Od 2002. do 2006. vodio je znanstveno-istraživački projekt “Hrvatski staleški sabor” (0019022). Kao predstavnik Instituta postao je tajnikom Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti (HNOPZ) u veljači 1993. godine, a zamjenikom predsjednika 11. prosinca 1999. Godine 1999. bio je i predsjednik Organizacijskog odbora 1. kongresa hrvatskih povjesničara, koji se održao od 9. do 11. prosinca 1999. u Zagrebu. Od listopada 1997. kao predavač aktivno sudjeluje u nastavi na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Tako je od samog početka predavao obvezatni kolegij Opća povijest ranomodernog doba, a od 1998. i izborni kolegij Povijest Austrije. U rujnu 2002. postao je članom Stručnog vijeća Hrvatskih studija i zamjenikom pročelnika Studija povijesti. Pokrenuo je tada inicijativu da se na Studiju povijesti u okviru bolonjskog procesa pokreće projekt uvođenja ECTS bodovnog sustava. Novi nastavni plan Studija povijesti sa jednosemestralnim kolegijima počeo se primijeniti akademske godine 2003./2004. U travnju 2004. imenovan je ECTS-koordinatorom Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a na početku akademske godine 2004./2005. pročelnikom Studija povijesti. U studenom 2004. imenovan je koordinatorom za humanističke znanosti Povjerenstva za preustroj i razvoj sveučilišnih studija Sveučilišta u Zagrebu, a u listopadu 2006. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. Od siječnja do kraja travnja 2007. boravio je kao Research Fellow na Institute for Advanced Studies in the Humanities (IASH) Sveučilišta u Edinburghu radi arhivska istraživanja vezani za boravak škotskog mislioca Davida Humea i generala St Claira na Bečkom dvoru tijekom 1748.
dr. sc. Lovorka Čoralić, znanstvena savjetnica
e-pošta: lovorka@isp.hr
Lovorka Čoralić rođena je 1968. godine u Zadru. Jednopredmetni studij povijesti završila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 13. IX. 1990. godine. Magistarski rad pod naslovom “Ceste i putovi u srednjovjekovnim hrvatskim zemljama” obranila je 12. I. 1995. godine na istom fakultetu. Na Filozofskom fakultetu u Zadru obranila je 24. VII. 1998. godine doktorsku distertaciju pod naslovom “Hrvati u Mlecima” (objavljeno pod naslovom U gradu svetoga Marka: povijest hrvatske zajednice u Mlecima, Golden marketing, Zagreb, 2001.; nagrada Matice hrvatske za znanost za 2001. godinu).
Kao znanstvena asistenica bila je zaposlena od 1. I. 1992. godine u Zavodu za hrvatsku povijest FF u Zagrebu. Od 1. XII. 1997. zaposlena je u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu. U zvanje znanstvene suradnice izabrana je 18. XII. 1998. godine, a zvanje više znanstvene suradnice 15. I. 2003. godine. Dana 17. III. 2006. izabrana je, odlukom sa 2. sjednice Matičnog odbora za područje humanističkih znanosti – polje povijesti, povijesti umjetnosti, arheologije, znanosti o umjetnosti, etnologije i antropologije – u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika u znanstvenom području humanističkih znanosti – polje povijest. Dana 28. II. 2011. izabrana je na znanstveno radno mjesto znanstveni savjetnik – II (trajni) izbor.
U svom znanstvenom radu poglavito proučava političke, gospodarske, kulturne i crkvene sastavnice iz povijesti istočnojadranske obale u razdoblju od kasnog srednjeg vijeka do kraja ranog novog vijeka, sa osobitim naglaskom na problematici nazočnosti i djelovanja iseljenika s istočne obale Jadrana u Mlecima i na širem području Veneta.
Kao stipendist organizacije Alpe Adria i Ministarstva vanjskih poslova Italije (Odsjek za kulturne veze) dva je puta (1992. i 1994. god.) boravila na stručnom usavršavanju u Veneciji. U proteklim je godinama objavila niz znanstvenih, stručnih i popularnih radova u hrvatskoj i inozemnoj periodici o hrvatsko-talijanskim povijesnim i kulturnim vezama, kao i o širim sastavnicama iz povijesti hrvatske obale u kasnom srednjem i ranom novom vijeku (vidjeti bibliografiju radova). Posljednjih godina u sklopu istraživačke djelatnosti proučava i povijest Boke Kotorske i albanskog priobalja u ranom novom vijeku te društvenu i vojnu povijest istočnoga Jadrana u 17. i 18. stoljeću.
Kao djelatnica Hrvatskog instituta za povijest u posljednjem projektnom razdoblju bila je suradnica na projektu Instituta pod nazivom “Hrvatski staleški sabor” (broj projekta: 0019022). Tijekom prošlih projektnih razdoblja bila je vanjski suradnik (u svojstvu konzultanta) sljedećih projekata: “Hrvati kao dio multikulturalnog identiteta okolnih zemalja” (šifra projekta: 0194303; voditelj: dr. Dragutin Pavličević) pri institutu “Ivo Pilar” u Zagrebu; projekta “Srednjovjekovna znanstvena baština Hrvata” (šifra projekta: 0203005; voditelj: akademik Franjo Šanjek) pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu; projekta “Hrvatsko-talijanski književni odnosi” (šifra projekta: 0130708; voditelj: dr. Mate Zorić) pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Odsjek za talijanski jezik i književnost) i projekta “Graditeljstvo i inventar od XVI. do XIX. stoljeća u Dalmaciji” (šifra projekta: 0020008; voditeljica: dr. Marija Stagličić) pri Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu.
Od 2007. do 2013. godine bila je voditeljica projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske pod naslovom “Hrvatski istočnojadranski prostor i Mletačka Republika u ranom novom vijeku”. Potom je sudjelovala u radu na projektu Vojnički život i slike ratnika u hrvatskom pograničju od 16. st. do 1918.” (voditelj: dr. sc. Alexander Buczynski) od 2015. do 2019. godine, ponajprije se baveći vojnom poviješću istočnoga Jadrana. U istome vremenskom razdoblju bila je vanjski suradnik projekta “Izvori, pomagala i studije za hrvatsku povijest od srednjeg vijeka do kraja dugog 19. stoljeća” (voditelj: dr. sc. Damir Karbić), poglavito radeći na objavljivanju izvorne arhivske građe iz Archivio di Stato di Venezia i Državnoga arhiva u Zadru.
Od akademske godine 1998.-1999. povremeni je predavač predmeta “Povijest Venecije”, a od akademske godine 1999.-2000. predmeta “Povijest Italije” pri Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Od akademske godine 2004.-2005. sudjeluje u poslijediplomskoj nastavi Katoličkog bogoslovnog fakulteta (specijalizacija “Crkva i kršćanstvo u Hrvata i pomoćne povijesne znanosti”) kao nositeljica kolegija “Bratovštine na hrvatskom prostoru” i “Hodočašća”. Također od iste akademske godine sudjeluje u poslijediplomskom studijskom programu “Povijest Europe i Sredozemlja“ Sveučilišta u Kopru (Slovenija) kao nositeljica kolegija “Jadran u europskom i svjetskom kontekstu od VI. do XVIII. stoljeća”. Od 2006. godine sudjeluje kao mentorica i povremeni predavač na doktorskom studiju povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Posljednjih godina sudjeluje u nastavi pri doktorskom studiju predmoderne povijesti pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Godine 2015.-2017. bila predavač kolegija “Venecija i Mediteran” pri Studiju mediteranistike Sveučilišta u Dubrovniku. Godine 2017. predavala je na Odsjeku za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu kolegij “Hrvati i Mletačka Republika”.
Stalna je suradnica Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža” u Zagrebu pri izradbi “Hrvatskog biografskog leksikona” (potonjega je i član vanjskoga uredništva) i “Hrvatske enciklopedije”, a pri izradbi leksikografske edicije “Hrvatski leksikon” (I.-II., Zagreb 1996.-1997.) bila je glavna urednica struke povijest. Glavna je urednica struke povijest edicije “Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga”. Članica je uredništva časopisa “Povijesni prilozi” Hrvatskoga instituta za povijest, “Croatica Christiana periodica” Instituta za crkvenu povijest Bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, časopisa “Annales” i “Acta Histriae” u Kopru te “Hercegovina” u Mostaru. Tijekom proteklih godina bila je u uredništvu časopisa “Građa i prilozi za povijest Dalmacije” (Split) i “Hrvatska revija” (Matica hrvatska, Zagreb).
U svom znanstvenom radu surađuje s brojnim znanstvenim i kulturnim ustanovama te njihovim časopisima i zbornicima diljem Hrvatske i u inozemstvu. Posebnu pozornost pridaje radu sa mladim poslijediplomskim i doktorskim studentima kao mentorica i konzultantica, a sa brojnim od njih objavila je niz zajedničkih radova i uredničkih knjiga. Također, aktivno surađuje u organizaciji znanstvenih skupova o povijesnoj i kulturnoj baštini krajeva, gradova i manjih naselja Zadarske i Šibenske županije.
dr. sc. Ivana Horbec, viša znanstvena suradnica
elektronska pošta: ihorbec@isp.hr
Ivana Horbec (Zagreb, 1977) diplomirala je 2000. na studiju povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirala je 2004. u okviru Poslijediplomskoga studija hrvatske povijesti ranoga novoga vijeka na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2009. obranila i doktorsku disertaciju s temom “Uprava i javne službe Banske Hrvatske u vrijeme vladavine Marije Terezije” (mentor prof. dr. Nenad Moačanin). Od 20. prosinca 1999. zaposlena je na Hrvatskom institutu za povijest (od siječnja 2011. kao znanstveni suradnik). U prosincu 2016. izabrana je u znanstveno zvanje više znanstvene suradnice.
Sudjelovala je na više nacionalnih i međunarodnih projekata. U okviru projekta „Opis zemalja Kraljevine Hrvatske na vojnim kartama“ (Hrvatski institut za povijest, 2001.-2011., voditelj dr. Mirko Valentić) sudjelovala je u izdavanju 12 knjiga građe Prve topografske izmjere na području hrvatskih zemalja pod habsburškom vlašću (Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća, sv. 1.-12.). Na projektima „Civilna Hrvatska ranog novovjekovlja: društveno-kulturno-politički odnosi“ te „Vojna krajina: društveno-kulturni integracijski procesi i nacionalni identitet“ sudjelovala je s istraživanjima na teme iz društvene i pravne povijesti hrvatskih zemalja u ranonovovjekovnom razdoblju. Od 2007. sudjelovala je i u radu projekta Hrvatskoga državnoga arhiva „Izvori za hrvatsku povijest ranoga novoga vijeka“, u okviru kojega je izradila stručnu studiju o arhivskoj građi za hrvatsku povijest u Mađarskom nacionalnom arhivu u Budimpešti. Od 2009. surađuje i na ediciji Hrvatski biografski leksikon Leksikografskoga zavoda “Miroslav Krleža” u Zagrebu te na projektu i ediciji Verwaltungsgeschichte der Habsburgermonarchie in der Frühen Neuzeit Instituta za istraživanje austrijske povijesti (Institut für österreichische Geschichtsforschung) Sveučilišta u Beču. Od 2009. regionalni je voditelj dvaju međusobno povezanih međunarodnih projekata „Kirchliche Elite-Bildung für Zentraleuropa. Das Priesterkolleg St. Augustin („Frintaneum“) in Wien als Post-Graduate-Einrichtung und Netzwerkstatt der Donaumonarchie 1816-1918“ te „Bischofslexikon der Habsburgermonarchie 1806-1918“ pod centralnim vodstvom Instituta za crkvenu povijest Katoličko-teološkoga fakulteta Sveučilišta u Beču (Institut für Kirchengeschichte, Katholisch-theologische Fakultät. Od 2014. do 2018. godine bila je voditeljicom uspostavnog istraživačkog projekta „From Proto-Modernisation to Modernisation of Croatia’s School System“ financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost. Trenutno surađuje na dva projekta financirana od Hrvatske zaklade za znanost, „Europski korijeni moderne Hrvatske: transfer ideja na političkom i kulturnom polju u 18. i 19. stoljeću“ (Hrvatski institut za povijest, 2018.-2022., voditeljica dr. Vlasta Švoger) i „Umrežavanje glazbom: promjene paradigmi u ‘dugom 19. stoljeću’ – od Luke Sorkočevića do Franje Ks. Kuhača“ (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2017.-2021., voditeljica dr. Vjera Katalinić).
Koristila je istraživačke stipendije DAAD-a na Sveučilištu Georg August u Göttingenu, ÖAD-a (Ernst Mach Stipendium) na Institutu za povijest jugoistočne Europe (Institut für osteuropäische Geschichte) Sveučilišta u Beču te stipendiju Vlade Republike Mađarske na Institutu za povijest Mađarske akademije znanosti u Budimpešti. U inozemno iskustvo ubraja i kontinuirana istraživanja u arhivima i knjižnicama Austrije (Austrijski državni arhiv, Nadbiskupski arhiv u Beču, Zemaljski arhiv Gornje Austrije u Linzu, Austrijska nacionalna knjižnica) i Mađarske (Mađarski nacionalni arhiv, Državna knjižnica Széchényi). Izradila je i postavila nekoliko izložbi, između ostalih i izložbu pod naslovom “Povijesne granice Kraljevine Hrvatske u međunarodnim državnim ugovorima” (zajedno s mag. Ivanom Filipovićem u Austrijskom državnom arhivu u Beču) te „Sanitarni kordon i kontumac u Kostajnici (Hrvatska Kostajnica, 2017.). Sudjeluje u radu više stručnih udruga u zemlji i inozemstvu.
Njezin znanstveni interes usmjeren je na društvenu, pravnu, institucionalnu i javnozdravstvenu povijest ranoga novoga vijeka s naglaskom na područje Kraljevina Hrvatske i Slavonije u kontekstu razvoja u Srednjoj Europi. Poglavito istražuje pitanje oblikovanja protomoderne uprave u hrvatskim zemljama i ekstenzije uloge javne uprave na pitanja gospodarske, društvene i kulturne javne sfere. Rezultate znanstvenih istraživanja objavljuje u domaćim i međunarodnim publikacijama. Među važnije publikacije ubrajaju se monografije Zdravlje naroda – bogatstvo države. Prosvijećeni apsolutizam i počeci sustava javnoga zdravstva u Hrvatskoj (Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2015.), za koju je dobila Državnu nagradu za znanost 2015. godine te Prema modernoj državi. Uprava i politika u Banskoj Hrvatskoj 18. stoljeća (Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2018.), za koju je dobila nagradu „Mirjana Gross“ za najbolju publikaciju iz područja historiografije za 2018. godinu.
dr. sc. Maja Katušić, znanstvena suradnica
e-pošta: mkatusic@isp.hr
Godina i mjesto rođenja: 1980., Zagreb, Republika Hrvatska
Obrazovanje
2013. doktorat iz znanstvenog polja povijesti, grane hrvatska i svjetska ranonovovjekovna povijest, Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu
2008.-2013. doktorski studij, Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu
2004. profesor povijesti, Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu
Radno iskustvo
2017. znanstvena suradnica, Hrvatski institut za povijest, Zagreb
2016. docentica (naslovna), Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb
2013. viša asistentica, Hrvatski institut za povijest, Zagreb
2007. asistentica /znanstvena novakinja, Hrvatski institut za povijest, Zagreb
Znanstvena i stručna djelatnost
2019.-2023. Tradicionalizam i inovacija u Dubrovniku od srednjeg vijeka do devetnaestog stoljeća (HRZZ; IP-01-2018), suradnica
2019.-2021. Obitelj kroz povijest – iskazi i nositelji identiteta društava središnje i sjeverozapadne Hrvatske od kasnog srednjeg vijeka do modernog doba (projekt financiran sredstvima Hrvatskoga katoličkog sveučilišta HKS-2019-2), suradnica
2015.-2019. Vojnički život i slike ratnika u hrvatskom pograničju od 16. stoljeća do 1918.” (HRZZ – 3675), suradnica
2017. Percepcije hrvatskih, slavonskih i dalmatinskih elita u kasnom srednjem i ranom novom vijeku (projekt financiran sredstvima Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, HKS-2017-6), suradnica
2016. Porijeklo, strukture i percepcije društvenih elita hrvatskoga srednjeg i ranog novoga vijeka (projekt financiran sredstvima Hrvatskoga katoličkog sveučilišta HKS-2016-1), suradnica
2011.-2012. Istočnojadranski prostor između Mletačke Republike i Habsburške Monarhije u kasnom srednjem i ranom novom vijeku. Hrvatsko-slovenski bilateralni znanstveno istraživački projekt (MZO RH), suradnica
2011. contributor for Croatia – International Medieval Bibliography, Institute for Medieval Studies, University of Leeds, UK.
2011. Bischofslexikon der Habsburgermonarchie 1806 – 1918, Universität Wien, Katholisch-Theologische Fakultät, Beč, Austrija, suradnica
2011. Das Priesterkolleg St. Augustin „Frintaneum“ in Wien 1816-1918″, Universität Wien, Katholisch-Theologische Fakultät, Beč, Austrija, suradnica.
2007.-2013. Hrvatski istočnojadranski prostor i Mletačka Republika u ranom novom vijeku (MZOS RH, 019-0190611-0593), suradnica
Usavršavanje i nagrade
2014. International Summer School in Historical Demography, u organizaciji European Historical Population Samples Network (EHPS-Net), Cluj-Napoca
2012. Nagrada Tomislav Markus za najuspješnijeg znanstvenog novaka Hrvatskog instituta za povijest
Nastavna djelatnost
Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb, od šk. god. 2014/2015, Kulturna baština Boke kotorske,
Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb, šk. god. 2015/2016, Povijesna demografija istočnog Jadrana u predindustrijsko doba
Uredništva
Povijesni prilozi, Hrvatski institut za povijest, od 2015. (od 2016. tajnica)
Fontes, izvori za hrvatsku povijest, Hrvatski državni arhiv, od 2012.
Znanstveni interesi: povijesna demografija, rani novi vijek, društvena povijest, vojna povijest, povijest svakodnevice
dr. sc. Vedran Klaužer, znanstveni suradnik
vedran.klauzer@isp.hr
Datum i mjesto rođenja: 1. rujna 1980., Zagreb
Obrazovanje: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, povijest, 2007.; profesor povijesti
Poslijediplomski doktorski studij povijesti, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu
Zaposlenja: Hrvatski institut za povijest, Vojna krajina: društveno-kulturni integracijski procesi i nacionalni identitet, asistent od travnja 2009.
STRANI JEZICI:
engleski: aktivno
njemački: pasivno
mađarski: pasivno
dr. sc. Zlatko Kudelić, viši znanstveni suradnik
e-pošta: zkudelic@isp.hr
Dr. sc. Zlatko Kudelić rođen je u Zlataru (Republika Hrvatska) 14. veljače 1962. godine, gdje je završio osnovnu školu. Srednju školu završio je u Srednjoškolskom centru u Zaboku 1981. godine, a iste je godine upisao studij povijesti i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na početku studija prebacio se na jednopredmetni studij povijesti i diplomirao 1989. godine, a od 1989. do 1992. godine predavao je povijest u osnovnoj, te povijest i latinski jezik u srednjim školama. Od 1. srpnja 1992. godine zaposlen je kao mlađi asistent u Hrvatskom institutu za povijest na projektu “Društveni slojevi i vjerske zajednice 1848.-1918.”, a magistarski rad pod naslovom “Marčanska biskupija između 1670. i 1713. godine” obranio je 15. veljače 1996. godine. U sklopu projekta “Vojna krajina – građa i studije” između 1996. i 2000. godine istraživao je odnose Katoličke i Pravoslavne crkve na prostoru Vojne krajine i pitanje unije pravoslavnih krajišnika s Katoličkom crkvom, a doktorsku disertaciju pod naslovom ” Pravoslavlje i pitanje crkvene unije u Hrvatskoj od Žitvanskog mira 1606. godine do izbora unijatskog biskupa Pavla Zorčića 1670. godine” obranio je 15. lipnja 2000. godine. Od 22. kolovoza 2002. do prosinca 2005. godine dr. sc. Zlatko Kudelić bio je voditelj projekta “Vojna krajina”, a 5. prosinca 2003. godine izabran je u znanstveno zvanje znanstveni suradnik. Tijekom znanstvenog djelovanja dr. sc. Zlatko Kudelić je sudjelovao na tri znanstvena skupa i objavio veći broj znanstvenih, preglednih i stručnih radova. Na projektu Katolicizam, islam i pravoslavlje u integracijskim procesima u Bosni i Hercegovini istraživanja dr. sc. Zlatka Kudelića bit će napose usmjerena prema analizi stavova hijerarhije Karlovačke mitropolije (Srpske pravoslavne crkve) o nacionalnointegracijskim procesima i međukonfesionalnim odnosima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
dr. sc. Filip Novosel, viši asistent
e-pošta: fnovosel1@gmail.com
Rođen 6. listopada 1984. godine u Zagrebu, diplomirao 2010. godine povijest i kroatologiju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2012. završio MA program na Central European University u Budimpešti (History Department) te upisao Poslijediplomski doktorski studij ranog novog vijeka na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Hrvatskom institutu za povijest zaposlen od travnja 2013. godine kao asistent na projektu Istočnojadranski prostor i Mletačka Republika u ranom novom vijeku (019-0190611-0593).
dr. sc. Teodora Shek Brnardić, viša znanstvena suradnica
e-pošta: tshek@isp.hr
OBRAZOVANJE:
- History Department, Central European University, Budapest.
Tema doktorata: “The Enlightened Officer at Work: The Educational Projects of the Bohemian Count Franz Joseph Kinsky (1739-1805) (obranjen 1. listopada 2004. i nostrificiran 24. veljače 2005.)
- Odsjek za povijest, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
Tema magistarskog rada: “Duhovni razvoj Baltazara Adama Krčelića (1715- 1778)- Obrazovanje između tridentinske tradicije i ranoga prosvjetiteljstva)” (obranjen 8. lipnja 1999).
- Odsjek za klasičnu filologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
Tema diplomskog rada: “Parodija u Petroniju” (obranjen 22. rujna 1994.).
- Obrazovni centar za jezike (klasično usmjerenje), Križanićeva 4a, Zagreb.
(oslobođena pisanja maturalne radnje i prijemnog ispita na Odsjeku za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu).
- O.Š. “Rudi Čajavec” (klasično usmjerenje), Kršnjavoga 2, Zagreb.
dr. sc. Juraj Balić, viši asistent
e-pošta: jura.balic@gmail.com
Juraj Balić rođen je 1986. godine u Zagrebu gdje je završio osnovnu školu, a potom Klasičnu gimnaziju. Godine 2004. upisao je jednopredmetni dodiplomski studij povijesti na Odsjeku za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu gdje je diplomirao 2010. godine i stekao zvanje profesora povijesti (srednja ocjena studija 4,574). Njegov diplomski rad nosi naslov Društvena struktura Jeruzalemskog kraljevstva (mentor: dr. sc. Damir Karbić). Tijekom studija bio je član Društva studenata povijesti Hrvatskih studija Ivan Lučić – Lucius, a 2008. godine, kao student četvrte godine, sudjelovao je u organizaciji znanstvenog simpozija Dies historiae.
Od godine 2009. počeo je surađivati s dr. sc. Lovorkom Čoralić i Filipom Novoselom na transkripciji izvorne građe iz Državnog arhiva u Zadru, odnosno spisa zadarskog bilježnika Antonia Calogere (1768.-1772.). Ukupno četiri knjige (fascikula) instrumenata spomenutog bilježnika Calogere objavljene su kao dvije zasebne knjige 2014. i 2018. godine u sklopu edicije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium.
Od kraja 2011. do kraja 2012. godine u sklopu programa stručnog osposobljavanja bio je zaposlen kao kustos-pripravnik u Hrvatskom školskom muzeju u Zagrebu, a 2013. godine položio je stručni ispit za muzejsko zvanje kustosa.
Tijekom 2013. godine surađivao je s Hrvatskim institutom za povijest i Maticom hrvatskom na izradi knjige Temelji moderne Hrvatske: hrvatske zemlje u „dugom“ 19. stoljeću. Za ovu je ediciju bio suautor teksta vezanog uz regionalnu povijest Hrvatske koji nosi naslov Istra, Rijeka i Hrvatsko primorje. S Hrvatskim institutom za povijest tijekom 2013. i 2014. godine surađivao je i na izradi knjige Ljudi 18. stoljeća. U sklopu te knjige napisao je dva teksta o pojedinim ličnostima iz hrvatske povijesti XVIII. stoljeća: riječkom trgovcu i poduzetniku Andriji Ljudevitu Adamiću i zadarskom liječniku i sakupljaču starina Antunu Danielliju Tommasoniju.
Godine 2015. završio jednogodišnji MA studij Komparativna povijesti srednje, istočne i jugoistočne Europe (1500.-2000.) (Comparative History of Central, Eastern and Southeastern Europe (1500-2000)) na Odsjeku za povijest Central European Universityja (CEU) u Budimpešti. Tema njegovog završnog rada, naslovljenog Baron Trenck and his Pandours: Merciless Marauders or Courageous Combatants?, odnosila se na problem nasilja u XVIII. stoljeću, koji se analizirao na primjeru Franje baruna Trenka i njegovog dobrovoljačkog pandurskog zbora.
Od 2015. do 2019. godine bio je član znanstvenog projekta Vojnički život i slike ratnika u hrvatskom pograničju od 16. stoljeća do 1918., a od kraja 2016. godine zaposlen je na mjestu asistenta na Hrvatskom institutu za povijest.
Svoj doktorski rad pod naslovom Lička krajiška pješačka pukovnija u razdoblju od 1736. do 1809. godine obranio je u srpnju 2019. godine na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.
dr. sc. Ruža Radoš Ćurić, viša asistentica
e-pošta: radosruza@yahoo.com
Rođena 28. siječnja 1984. u Zagrebu. 2009. godine diplomirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 2010. upisala poslijediplomski studije povijesti stanovništva na Sveučilištu u Dubrovniku. Od 2011. zaposlena kao znanstvena novakinja na Hrvatskom institutu za povijest.