Društvena i gospodarska povijest Slavonije od 1699. do 1868. godine najslabije je obrađeno područje hrvatske historiografije. Ovo područje Slavonije, Srijema (veći dio područja nalazi se danas u Republici Srbiji i Crnoj Gori) i Baranje (tadašnje južne Ugarske) trenutno proučava samo nekoliko istraživači te su do sada proučeni samo neki segmenata ove problematike. Stoga bi bilo potrebno sustavno obraditi ovu problematiku u navedenom razdoblju. U istraživanju ove problematike najveća pozornost bit će posvećena stjecanju novih spoznaja društveno i gospodarske povijesti te posebnosti Slavonije u modernizacijskim procesima u Hrvatskoj u 18. i 19. stoljeću. U sklopu projekta predviđeno je istraživanje nekoliko problemsko-istraživačkih cjelina: 1. proučavanje društvenih i gospodarskih prilika od oslobođenja od osmanske vlasti do Hrvatsko-Ugarske nagodbe; 2. međusobni utjecaj društvenih prilika i gospodarskog razvoja te veze gospodarskih subjekata s drugim dijelovima Hrvatske, odnosno Habsburške Monarhije; 3. utjecaj društvenog i gospodarskog razvoja na formiranje hrvatskog identiteta ; 4. proučavanju demografskog razvoja i migracijskih kretanja u Slavoniji; 5. socijalna kretanja u Slavonskoj vojnoj krajini; 6. utjecaj vjerske pripadnosti na stvaranje identiteta u Slavonskoj vojnoj krajini; 7. proces rađanja nacionalne svijesti u revoluciji 1848. u Slavonskoj vojnoj krajini i 8. gospodarsko značenje velikih riječnih prometnica. Proučavanje ovih istraživačkih pitanja rezultirat će novim spoznajama o društvenom i gospodarskom razvoju Slavonije u 18. i 19. st. koji će biti prezentirani znanstvenim krugovima i široj javnoj u znanstvenim i stručnim radovima, raspravama, knjigama građe i monografijama. Istraživanje ove problematike omogućit će bolje upoznavanje društvene i gospodarske povijesti Slavonije u 18. i 19. st. te prikazivanje mjesta Slavonije u društvenom i gospodarskom razvoju Hrvatske. Također nastojat će se utvrditi poveznice Slavonije s modernizacijskim procesima u Srednoj Europi. Isto tako pokušat će se prikazati utjecaj društvenih, gospodarskih i demografskih prilika te vojnog krajiškog sustava na formiranje hrvatskog identiteta. Dobiveni rezultati poslužit će kao smjernice za buduća historiografska istraživanjima povijesti Slavonije u 18. i 19. st.
Glavna istraživačica:
- prof. dr. sc. Zlata Živaković Kerže, znanstvena savjetnica
Istraživači:
- dr. sc. Robert Skenderović, znanstveni suradnik
- dr. sc. Milan Vrbanus, znanstveni suradnik
- dr. sc. Damir Matanović – vanjski suradnik (Učiteljski fakultet u Osijeku)
