U središtu istraživanja je problem kako se tijekom 20. stoljeća strukturira i mijenja hrvatski identitet, koji čimbenici djeluju na taj proces i na koji se način oblikuje složeni hrvatski (nacionalni, regionalni, transnacionalni, staleški) identitet. Težište je na ulozi kulturne paradigme u stvaranju identiteta pri čemu se vodi računa o odnosu kulture i moderne masovne politike. Pratit će se intenzitet ideologizacije kulture s obzirom na razdoblja manje ili veće političke neslobode (budući da u doba represije raste i njezina nacionalno-integracijska i političko-oporbena uloga) kroz tri državno-politička sustava (Austro-Ugarska, Kraljevina Jugoslavija, socijalistička Jugoslavija). Nadalje će se istražiti što se u pojedinim razdobljima (ideološkim sustavima) drži temeljem kulturnog identiteta, kako se ideološki određuje tradicijska kultura i problem njezine izvornosti te kako se hrvatska određenja odnose prema drugim europskim ideologijama “kulturnog nacionalizma” (J. Hutchinson). Posebna pažnja obratit će se kulturnoj praksi i načinima na koje su ideje pretakane u raznovrsne djelatnosti, pokušaju ocjene dosega te prakse (od pojedinačnih pokušaja do masovnih kampanji), a usporedbom sa drugim zemljama staviti hrvatska rješenja u europski kontekst i pokazati sličnosti, ali i posebnosti.
Glavna istraživačica:
- dr. Suzana Leček, znanstvena savjetnica
Istraživači:
- dr. sc. Marijan Šabić, znanstveni suradnik
- prof. dr. sc. Mira Kolar – vanjska suradnica (Zagreb)
- dr. sc. Tihana Petrović Leš – vanjska suradnica (Zagreb)
- dr. sc. Zoran Grijak – vanjski suradnik (Hrvatski institut za povijest, Zagreb)
- mr. sc. Dubravka Peić-Čaldarević – vanjska suradnica (Zagreb)
- dr. sc. Zoran Janjetović – vanjski suradnik (Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd)
