Hrvatska u 20. stoljeću

Hrvatska u 20. stoljeću: modernizacija u uvjetima pluralizma i monizma

Cilj je projekta istražiti političke, ekonomske, socijalne i kulturne prilike u Hrvatskoj od raspada Austro-Ugarske do raspada SFRJ. U sferi istraživanja bit će obuhvaćene ideologije, politike, nacionalna i vjerska pitanja, kultura, uloga tiska i sporta u društvenome životu.

Riječ je o širokom rasponu procesa i događaja, od uobličavanja i širenja nacionalnih te političkih ideja, njihove realizacije kroz djelovanje političkih stranaka i ratovanje vojnih formacija ili aktivnosti državnoga sigurnosnog aparata do rekonstrukcije svakodnevice i pitanja identiteta raznih skupina hrvatskoga društva. Proučavat će se i sudbina pojedinaca prikazom odnosa vlasti prema njima. Drugim riječima, istraživat će se posljedice Prvoga svjetskog rata na stanovništvo, djelovanje državnih vlasti od Kraljevine SHS/Jugoslavije, Nezavisne Države Hrvatske preko Federativne Narodne Republike Jugoslavije / Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije do Republike Hrvatske, napose sa stajališta slobode nacije i pojedinca, kao i s obzirom na utjecaj vanjskopolitičkih čimbenika. Većina tema bit će obrađena na području cijele Hrvatske, ali će se neki istraživači posvetiti posebnostima određenih regija, napose Dalmacije, Baranje, Slavonije i Srijema. Dio istraživanja jest i upoznavanje sa sličnim procesima u susjednim i drugim europskim zemljama koje su prolazile sličan put kao Hrvatska.

U svim navedenim državnim formacijama odvijali su se procesi modernizacije, tj. deagrarizacije, industrijalizacije, urbanizacije i masovnoga prosvjećivanja te liberalizacije, u smislu popuštanja stege u obitelji ili drugim specifičnim društvenim zajednicama ili skupinama. Svi su se ti procesi odvijali u uvjetima autoritarnih i totalitarnih režima, a tek u kratkim razdobljima pod demokratski izabranim vlastima.

Istraživat će se dosad manje proučavane teme ili one koje su u ranijim razdobljima bile interpretirane jednostrano. Na temelju novog uvida i modernijih pristupa dosadašnje će se spoznaje o mehanizmima djelovanja različitih vlasti i političko-ideoloških sustava potvrditi, dopuniti ili izmijeniti. Istraživači će koristiti metode historijske znanosti, najviše radeći na izvorima. Uz to će se velika pozornost posvetiti tisku i sjećanjima. Koristit će se i rezultati drugih znanosti (politologije, sociologije, demografije, etnologije, ekonomije i prava).

Voditelj: dr. sc. Zdenko Radelić

Ovaj projekt financira Hrvatska zaklada za znanost i stranica projekta nalazi se na sljedećoj poveznici.