Povijest javnozdravstvenih mjera u Hrvatskoj
Kao dio Sredozemlja, srednje i jugoistočne Europe prostor hrvatskih zemalja od ranoga je srednjeg vijeka bio sjecište kultura i politika, mjesto dodira različitih običaja i tradicija, poprište političkih i ekonomskih interesa, ratova, migracijskih valova. Smještene na rubu velikih carstava, hrvatske su zemlje često ostajale na periferiji političkih i gospodarskih utjecaja. Ipak, izuzev njihove vojno-strateške važnosti, prostor hrvatskih zemalja bio je tijekom povijesti u jednom području od iznimne važnosti i utjecaja ne samo na regionalnoj nego i na globalnoj razini: u području razvoja javnozdravstvene zaštite i javnozdravstvenih mjera.
Upravo zbog kontinuiranih, često i nepredviđenih dodira na prostoru hrvatskih zemalja od srednjega vijeka nadalje možemo pratiti postojanje i napredak raznih javnozdravstvenih preventivnih i protuepidemijskih mjera: od lazareta u gradovima-lukama istočnojadranske obale, preko uspostave tzv. Sanitarnoga kordona duž cijele granice prema Osmanskome Carstvu s ciljem prevencije širenja zaraznih bolesti u Europu, formiranja uvjeta za poboljšanje medicinske i primaljske njege u svrhu provedbe politike populacije slabo naseljenih područja, oblikovanja raznih modela zdravstvenoga prosvjećivanja stanovništva, pa sve do stvaranja saznanja o ulozi državnih sustava i javnih institucija u provedbi politika cijepljenja ili suočavanju sa zdravstvenim aspektima migracijskih strujanja, odnosno traženju odgovora i rješenja za vrlo aktualna pitanja i u današnje vrijeme. Nizom mjera svjetovnih (dijelom i crkvenih) vlasti na ovim su se prostorima ne samo primjenjivala (i propitivala) tadašnja najnovija medicinska saznanja nego su i stvarana znanja, iskustva i prakse koji su potom postajali dijelom globalnoga znanja.
Istraživanje će obuhvatiti širok raspon tema iz povijesti javnozdravstvenih mjera od srednjega vijeka – odnosno od 13. stoljeća nadalje, kada su zabilježeni prvi izvori relevantni za temu – sve do najnovijih vremena, uključujući aktualne diskusije o potrebi cijepljenja te modelima javnozdravstvene kontrole migracijskih valova i integracije migranata. Geografski – sa stajališta ciljanih arhivskih istraživanja – istraživanje obuhvaća današnji prostor Republike Hrvatske u širem regionalnom kontekstu. U ovoj fazi projekt će biti prije svega usmjeren prema javnozdravstvenim pitanjima na razini zajednice (ne toliko na razini pojedinca, osim pojedinih case studies) te pretežno prevenciji (medicinskim i nemedicinskim mjerama), a manje kurativnom aspektu bolesti. Osim povjesničara iz Hrvatskoga instituta za povijest na temi će surađivati hrvatski i inozemni povjesničari medicine (kirurgije, infektologije, ginekologije), povjesničari javnoga zdravstva, demografi, arhitekti, povjesničari umjetnosti i dr. Istraživanja će biti provedena u nizu arhivskih i drugih institucija u Hrvatskoj i inozemstvu: u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, Mađarskom nacionalnom arhivu u Budimpešti, Austrijskom državnom arhivu u Beču, Državnom arhivu u Veneciji te nizu gradskih arhiva.
